Bliži nam se kraj oktobra, a samim time i doba kad lagano počinje čuđenje kako je godina brzo prošla. I uistinu se čini da se nismo ni okrenuli, a već stavljamo tačku na “i” još jedne turbulentne i izazovne godine u kojoj smo imali svega i svačega, a ne sumnjamo da nas isto čeka i 2025. godine.
Već sad se analizira stiže li nam najskuplja godina u istoriji, a Večernji list BiH je uzeo nekoliko stranih izvora koji već donose analizu iduće godine.
Zavisnost od uvoza
“Prema trenutnim predviđanjima, 2025. godina bi mogla biti finansijski izazovna, posebno zbog rasta cijena energenata, inflacije i globalnih geopolitičkih tenzija. Energetski sektor, posebno cijene plina i električne energije, ključan je faktor koji bi mogao uticati na povećanje životnih troškova.
Razlog tome su različiti faktori, poput sukoba u Ukrajini, nesigurnosti u vezi s snabidijevanjem energijom te zavisnosti Evrope o uvozu plina. Uprkos nekim optimističnim projekcijama o stabilizaciji cijena u srednjem roku, mnogi stručnjaci smatraju da će cijene ostati znatno više od nivoa iz prethodne decenije, i to najmanje do 2028. godine.
Takođe, dok su u nekim regijama moguća privremena smanjenja cijena, troškovi energenata vjerovatno će ostati iznad istorijskih prosjeka, što će izravno utjecati na rast troškova života i potrošačke račune. Osim toga, sve veći troškovi infrastrukture i energetske mreže doprinijet će opterećenju domaćinstva. U zbiru, dok 2025. godina može donijeti privremene stabilizacije na nekim tržištima, očekuje se da će troškovi života ostati visoki zbog rastućih cijena energenata i inflacije”, navodi se uz ostalo.
Kada to globalno spustimo na lokalno, vidimo da su povećanja cijena već počela ili će uslijediti u idućim danima. U BiH je najavljeno poskupljenje brašna koje bi moglo iznositi oko 10 posto.
Razlog za rast cijena leži u lošem urodu domaće pšenice, ali i sve većim cijenama uvozne pšenice, što dodatno pritišće tržište. Procjenjuje se da će vreća brašna od 25 kilograma poskupjeti za dvije konvertibilne marke, što će dodatno opteretiti kućne proračune građana BiH. Pekari trenutno ne planiraju odmah povećati cijene svojih proizvoda, no mnogi stručnjaci vjeruju da će poskupljenje brašna lančano uticati i na cijene hljeba i pekarskih proizvoda.
Postoji zabrinutost da bi se situacija mogla pogoršati do kraja godine, posebno zbog neizvjesnosti na tržištu žitarica i ovisnosti BiH o uvozu pšenice”, rečeno je proteklih dana.
Slična je situacija i s omiljenim bh. napitkom, kafom. U kafićima se uskoro može očekivati i cijena od dvije i po marke. “Cijena kafe u Bosni i Hercegovini ponovo raste zbog poskupljenja sirove kafe na svjetskim berzama i smanjene ponude prouzročene sušama, posebno u Brazilu, jednom od glavnih proizvođača kafe.
Očekuje se da će od oktobra cijena pola kilograma kafe dosegnuti od 11 do 11,50 konvertibilnih maraka, što je povećanje od oko 10 posto. Stručnjaci ističu da bi se trend rasta mogao nastaviti, ovisno o daljnjim kretanjima na tržištu i proizvodnji sirovina.
Uz globalne probleme, poput poremećaja u lancima snabdijevanja i rastućih troškova prijevoza, proizvođači i distributeri u BiH najavljuju daljnje prilagođavanje cijena u idućim mjesecima. Uprkos ovim poskupljenjima, mnogi proizvođači pokušavaju zadržati cijene koliko je moguće kako bi ostali konkurentni na tržištu”, otkriva izvor Nezavisnih.
Na blogu Svjetske banke stoji da će geopolitičke napetosti zadržati visoke cijene. Predviđa se da će 2025. godina donijeti nastavak visokih cijena, naročito u područjima hrane, energije i metala, iako bi globalna inflacija trebala opadati u odnosu na vrhunce iz prethodnih godina.
Inflacija iznad prosjeka
Cijene energije mogle bi se stabilizovati ali će ostati visoke zbog geopolitičkih napetosti i prelaska na “zelenu energiju”, dok će cijene osnovnih sirovina, poput metala, ostati povišene zbog potražnje iz sektora obnovljivih izvora energije. Globalna inflacija očekuje se na razini od 4,4 posto u 2025., što je manje nego u prethodnim godinama, ali i dalje iznad prosjeka iz 2010-ih. Glavni uzroci ovih cijena su stalna geopolitička nesigurnost, poremećaji u opskrbi i promjene u globalnim trgovinskim politikama.
Kratkoročna prognoza za hranu i energiju sugeriše na smanjenje cijena u nekim segmentima, ali potencijalni sukobi ili krize mogli bi preokrenuti ovaj trend”, stoji u analizi. Na visoke cijene se moramo navikavati jer su one postale konstanta u današnjem vremenu.
