Iz Bihaća će se prije stići do Zagreba, Ljubljane i Graca nego u Sarajevo. Iz tog grada više autobuskih linija ide ka Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, nego prema Sarajevu. Za Mostar ni ne postoji direktna linija. Aerodrom o kojem se godinama priča na vidiku. Zbog čega je Krajina odsječena od ostataka BiH, posebno od glavnog grada?! Godinama slušamo narativ o zapostavljenoj Krajini, a da li je Sarajevo kočničar razvoja, u konkretnom slučaju izgradnje cestovne infrastrukture ili bi trebalo zasukati rukave i konačno početi raditi na projektima?!
Iz Bihaća voze četiri linije unutar države i to za Sarajevo, Tuzlu, Zenicu i Banjaluku. Puno prometnije linije su za vani, pa tako, čak tri puta dnevno ide se za Dortmund, a isto toliko puta i sedmično za Austriju. Svako jutro autobus vozi za Salzburg, Ljubljanu itd. Podaci su koje je N1 dobio od autobuske stanice Bihać.
Željeznički saobraćaj obustavljen već četiri godine. Od pandemije Covid 19 i migrantske krize, ne saobraća u pravcu Bihaća. Iz odgovora Željeznica FBiH, da se zaključiti, moguća je ponovna uspostava linija prema Bihaću i Banjaluci.
“Željeznice FBiH poduzimale su i još uvijek poduzimaju napore za ponovnu uspostavu ovih linija o čemu pregovaramo sa predstavnicima Željeznica RS”, rečeno je iz ovog preduzeća.
O mogućoj ponovnoj uspostavi vozne linije Sarajevo – Bihać, premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić, kaže da bi ponovno uspostavljanje bilo od značaja, prije svega turističkog, ali za ozbiljne projekte stavljanja u funkciju potencijala željeznica, država BiH bi morala iskoristiti prilike da, u saradnji sa državama regiona povuče EU grantove za modernizaciju željezničke infrastrukture.
Kada su u pitanju izgradanja puteva ka Krajini, premijer Hušić navodi, da Unsko-sanski kanton jeste bio zanemaren, ali nije imao ni projekte. Ističe da višegodišnja prozivanja na relaciji Krajina – Sarajevo nisu donijela ništa dobro građanima, a ceste su ostale jednako loše.
Dugo najavljivana brza cesta u Krajini
Prema dostupnim informacijama, Autoceste Federacije BiH raspisale su tender za izradu Glavnog projekta dijela brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske, što predstavlja ključni infrastrukturni projekt za USK. Ponude za ovaj projekt bit će otvorene 21. oktobra 2024. godine. Ova cesta je od izuzetne važnosti, ne samo za povezanost tri krajiška grada, već i za vezu Krajine s Evropskom unijom. Ta cesta bi trebala da ide na Treću razvojnu osu, odnosno prema Novom Mestu, gdje bi BiH bila povezana sa tim dijelom Evrope.
Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anel Hadžić je mišljenja da za sve treba mjesto i vrijeme, ali i politička volja da se sve poveže, te podcrtava, bez putne infrastrukture, mi se ne možemo hvatati sa zemljama u regiji.
“Ova priča prema Banjaluci je više otvorenija i realnija nego ovamo preko Ključa. Mi smo već povezani. Banjaluka i Doboj su povezani. Od Banjaluke do Prijedora se radi. Na zadnjem sastanku komisija, dat je jedan pozitivan iskorak, da se produlji prema Bosanskoj Otoci, odnosno prema USK, gdje bismo mi bili povezani, naravno kad se završi koridor VC, ovamo od Zenice prema Doboju, da bi bili povezani sa Sarajevom, i to je nešto što je realno”, kaže Hadžić.
Autocestama Federacije BiH smo poslali pitanja o trenutnim cestama koje se grade prema Krajini, ali odgovor nismo dobili. Od naših sugovornika saznajemo da se radi i jedan dio ceste od Lašve prema Travniku, odnosno prema Donjem Vakufu čime bi se ubrzala putna komunikacija prema glavnom gradu.
I Javnom preduzeću Autoputevi Republike Srpske, uputili smo pitanja o izgradnji putne infrastrukture u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske. Podsjećaju da kineski partner, putem koncesije, gradi dionicu auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, prva faza Banja Luka – Prijedor.
“Kada je riječ o sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, odnosno Krajini, JP „Autoputevi Republike Srpske“ priprema realizaciju projekta izgradnje auto-puta Banja Luka – Mrkonjić Grad – Mliništa, prva faza Banja Luka – Put AVNOJ-a (Mrkonjić Grad), u čijem sastavu je i 20 kilometara ‘obilaznice Banja Luka’. U ovom dijelu Republike Srpske u planu je i izgradnja druge faze auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, na pravcu od Prijedora do Novog Grada, ali i brzog puta Prijedor – Kozarska Dubica – Donja Gradina”, navode iz preduzeća Autoputeve Republike Srpske.
“Nismo shvatili značaj Transportne zajednice”
Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije, naglašava da BiH kaska, ne malo, nego dugi niz godina, te da se nema osjećaja šta znači transport za razvoj privrede, društva, nekakvog pomirenja, i na Zapadnom Balkanu i okviru BiH.
“Da smo to shvatili, do sad bismo završili međunarodno transportni koridor, autocestu na koridoru VC u cjelosti. Ne bismo promovisali svaki put 5-6 km i od toga pravili spektakle. Imamo još 200 km da završimo, a završili smo 130 km. Druga naša stvar koju smo mogli, raditi unutar BiH i dodatno se transportno uvezivati, mislim na sjever i jug, dijelom Banjaluke, prema Livnu i negdje dobrim uvezivanjem dijela Hrvatske iz pravca Karlovca, prema EU, preko Krajine, putem Sarajeva i putem dijela Goražda, prema Albaniji, Turskoj, Grčkoj itd. Nažalost, nismo shvatili ni ulogu tog transporta. Prepustili smo se sa stihiji, i danas na tom pravcu uvezivanja našeg dijela Krajine sa centralnim dijelom Sarajeva, svakako i dalje prema Goraždu, ne može to biti brži put, autoput do Goražda, jer je Goražde vrlo malo, nego se mora dalje uvezati prema Crnoj Gori i Albaniji, i prema moru, da imamo dalje alternativne pravce i i alternativne luke u tom dijelu, ako nam zatrebaju, a trebat će nam, i na taj način uvezivati cijelu BiH, kroz neke entitetske projekte, koji moraju biti u saradnji sa susjednim državama”, mišljenja je profesor Lindov.
Nažalost, taj putni pravac prema Krajini je nekad bio dio putne mreže, dodaje Lindov, ali nismo ga uvrstili ponovo u tu mrežu, a na taj način bi ga mogli lakše finansirati od evropskih banaka.
“Nismo to znali, nismo znali aplicirati. Trenutno Transportna zajednica je dosta stroga i ukinula je na račun BiH što smo imali, jer jednostavno nemamo predstavnika gore, i ne shvatamo šta znače te asocijacije koje su povezane sa Zapadnim Balkanom, ali povezane i sa Evropskom unijom. Nažalost, nismo shvatili čak ni Energetsku zajednicu, a pogotovo Transportnu zajednicu”, naglašava Lindov.
Prvi letovi sa bihaćkog aerodroma 2027?
A da li bi izgradnja aerodroma u Bihaću, mogla potpomoći i uticati na bolju povezanost sa glavnim gradom, pitali smo direktora Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anela Hadžića.
Kada se razmatralo o ideji nastanka ovog preduzeća, Hadžić kaže, upravo je akcenat bio na tome da su ceste iz 50-tih i 60-tih godina prošlog vijeka, potom slaba povezanost sa glavnim gradom, i zbog toga intencija je bila da se poveže na neki način zračnim putem.
“Kad uzmemo proces same izgradnje i način kako bi se tretiralo, finansijska konstrukcija je svakako puno za avio saobraćaj, ali bi bila puno manja nego za taj dio autoceste. Svakako, aerodrom je zamišljen kao generator razvojnog kraja ovog dijela BiH. Ovo podneblje je bilo i prije letačko i razvijalo u smislu tradicije. Bihać je nekada bio vojni grad i imao vojni aerodrom Željavu. Imamo mogućnost povezivanja Bihaća-Sarajeva kao međugradski saobraćaja sa manjim avionima i sasvim sigurno je da bi ovim vidom saobraćaja se ubrzala i izgradnja autoceste”, ističe Hadžić.
Trenutno je ovaj aerodrom u procesu pribavljanja dozvola, urbanističke i građevinske. Prema nekim prognozama, plan je da bude završen do 2027. godine.
Svakako, izglednije je da će Krajina dobiti prije aerodrom i zračnim putem se povezati sa glavnim gradom, nego što će biti povezana sa njim i ostatkom države, brzom cestom.
