U području Curinih njiva, u blizini Trebevića, već duže vrijeme prisutno je klizište koje ozbiljno ugrožava stabilnost objekata i infrastrukture u okolini. Nedavni sastanak predstavnika vlasti Kantona Sarajevo i Republike Srpske ulio je nadu da bi sanacija klizišta mogla biti moguća. Iako je vijest o potencijalnoj sanaciji ohrabrujuća, postavlja se niz pitanja koja još uvijek čekaju odgovore.
Jedno od najkontroverznijih pitanja odnosi se na projekat Trebević Hills – luksuzni građevinski kompleks koji se gradi u blizini klizišta. Premda ovaj ambiciozni projekat obećava ekonomski razvoj regije, u javnosti se javljaju ozbiljne sumnje u vezi s uticajem gradnje na okoliš i stabilnost tla. Dodatno, otvorene su sumnje u vezi s poštovanjem zakonskih procedura i ekoloških standarda.
U emisiji “Špica” Televizije Kantona Sarajevo naglašeno je da ostaje nejasno da li je ikada izrađena Studija uticaja na okoliš za ovaj projekat, iako je to zakonska obaveza prema Zakonu o zaštiti životne sredine Republike Srpske. Studija bi trebala procijeniti potencijalne negativne uticaje na okolinu, ali javnosti nije dostupna ni informacija o njenom postojanju.
Izgradnja na osjetljivom terenu kao što je Trebević, gdje se nalazi aktivno klizište, zahtijeva dodatnu pažnju. Klizište u Curinim njivama nije samo geološki izazov, već predstavlja i potencijalnu opasnost za buduće stanare i infrastrukturu Trebević Hillsa. Ako projekat nije istražen kroz potrebne ekološke i geološke studije, može se dovesti u pitanje njegova održivost i sigurnost za ljude i prirodnu sredinu.
Pitanje odgovornosti za klizište dodatno komplikuje postojanje divlje deponije u Curinim njivama. Načelnik Istočnog Starog Grada, Bojo Gašanović, naglasio je da je teško utvrditi odgovornost, jer problem odlaganja otpada na ovom području postoji već više od 25 godina. S druge strane, načelnik Općine Stari Grad Sarajevo, Irfan Čengić, tvrdi da klizište nije uzrokovano prirodnim faktorima, već nasutim građevinskim otpadom.
Menadžment Trebević Hillsa negira povezanost s deponijom, tvrdeći da su radovi na njihovom projektu počeli tek u aprilu 2024. godine, dok je deponija postojala od 2019. godine. Oni navode da su sav građevinski otpad odlagali isključivo unutar svojih parcela, a ne na mjestu gdje se klizište aktiviralo. Međutim, stručnjaci za klizišta, poput Fuada Babića, sumnjaju da je tokom gradnje neko iskoristio priliku da ilegalno odloži velike količine građevinskog otpada u tom području, čime je klizište dodatno potaknuto.
Nadalje, pitanje strateške procjene uticaja na okoliš ostaje ključno za projekte na osjetljivim terenima poput Trebevića. Mehmed Cero, predsjedavajući međuentitetskog tijela za okoliš, ističe da bi se ovim postupkom razjasnile mnoge dileme vezane za gradnju u toj zoni, te možda čak i zabranila gradnja u ekološki ugroženim područjima.
Finansijska i pravna pitanja također komplikuju situaciju oko Trebević Hillsa. Iako se na zvaničnim stranicama navodi da iza projekta stoji turska kompanija KurtSafir, dalja istraživanja pokazuju da je stvarni investitor kompanija Park Ruža iz Tuzle, dok KurtSafir ima samo ulogu finansijera. Komplikacija pravnog statusa dodatno je eskalirala kad je KurtSafir poslao pravnu opomenu Park Ruži tražeći da se isprave netačne tvrdnje o njihovoj ulozi u projektu.
Zaštita okoliša na Trebeviću ostaje gorući problem, dok se spekulacije o vlasnicima i odgovornosti nastavljaju. Ministrica okoliša i turizma Federacije BiH, Nasiha Pozder, naglašava da je izgradnja na zaštićenim pejzažima poput Trebevića vrlo problematična, i podsjeća da su još prošle godine traženi odgovori iz Republike Srpske u vezi s gradnjom na ovoj planini.
Dok kantonalne i entitetske vlasti najavljuju sanaciju klizišta, mnoga pitanja ostaju otvorena. Sigurnost građana ispod Curinih njiva mora biti prioritet, a hitna sanacija klizišta ključna je kako bi se spriječile daljnje potencijalne katastrofe.
