data-nosnippet>
Vojni analitičar Nedžad Ahatović oštro je reagovao na izjave koje su se posljednjih dana pojavile u javnom prostoru, a u kojima se, kako navodi, iznose neosnovane i opasne tvrdnje o sudbini Bošnjaka u eventualnom novom sukobu, uz grubo izvrtanje historijskih činjenica o ulozi Armije Republike Bosne i Hercegovine tokom agresije.
Ahatović ističe da takve poruke ne samo da raspiruju strah i tenzije, već i direktno vrijeđaju žrtvu boraca Armija Republike Bosne i Hercegovine, koja je, uprkos slabom naoružanju i izuzetno teškim uslovima, odigrala ključnu ulogu u oslobađanju brojnih teritorija.
Kupres kao primjer istorijske istine
Kao najupečatljiviji primjer, Ahatović navodi oslobođenje Kupres 1994. godine, naglašavajući da je upravo Armija RBiH bila presudna u slamanju linija Vojska Republike Srpske na kupreškom ratištu.
Prema njegovim riječima, oslobođeni prostori su potom, u duhu tadašnjih političkih i vojnih dogovora, prepušteni Hrvatskom vijeću odbrane kao znak pružene ruke i zajedničke borbe protiv agresora.
Uloga 7. korpusa Armije RBiH
Ahatović detaljno podsjeća da je 7. korpus Armije RBiH, pod komandom generala Mehmeda Alagića, 19. oktobra 1994. godine započeo borbena dejstva prema Kupresu. U vrlo kratkom roku jedinice 307. i 370. brigade ostvarile su ključne prodore, razbile snage VRS-a i ovladale dominantnim objektima na širem području Kupresa.
Narednih dana, uprkos izuzetno lošim vremenskim uslovima, jedinice 7. korpusa nastavile su prodor, prisilivši komandu 1. krajiškog korpusa VRS-a da preusmjeri elitne i specijalne jedinice u odbranu Kupresa, čime je dodatno oslabila linija prema Hrvatsko vijeće odbrane.
“Armija RBiH je otvorila put HVO-u”
Tek 13. dana borbi, 1. novembra 1994. godine, HVO se uključuje u završnu fazu operacije “Cincar”. Kako navodi Ahatović, zbog prethodnih uspjeha 7. korpusa, linije odbrane VRS-a bile su znatno oslabljene, što je omogućilo brz prodor snaga HVO-a.
Iako su snage Armije RBiH, nakon niza uspjeha, mogle prve ući u grad Kupres, to je svjesno prepušteno HVO-u, koji je dva sata kasnije ušao u grad.
Brojke koje se često prešućuju
Ahatović podsjeća i na podatke koji se, kako kaže, danas često zanemaruju: u operaciji je učestvovalo oko 5.600 pripadnika Armije RBiH, oslobođeno je 530 kvadratnih kilometara teritorije (400 km² od strane HVO-a i 130 km² od strane Armije RBiH), dok je Armija RBiH imala 41 poginulog i 162 ranjena borca, a HVO četiri poginula i 15 ranjenih.
Poruka javnim akterima
Na kraju, Ahatović poručuje da je odgovornost svih javnih aktera, posebno onih koji se pozivaju na ratno iskustvo, da govore istinito i utemeljeno na činjenicama, a ne da svojim izjavama vrijeđaju žrtvu boraca Armije RBiH i raspiruju nove strahove među narodima u Bosni i Hercegovini.
