data-nosnippet>
Administracija Sjedinjenih Američkih Država pod vodstvom Donalda Trumpa vrši pritisak na saveznike u NATO-u da okončaju savjetodavnu misiju u Iraku i postepeno smanje mirovnu operaciju KFOR-a na Kosovu.
Prema navodima četvorice diplomata unutar Alijanse, Washington insistira na povratku NATO-a njegovom užem mandatu kolektivne odbrane i odvraćanja, uz smanjenje angažmana izvan tradicionalnog euroatlantskog prostora.
Unutar saveza ovaj zaokret se neformalno opisuje kao „povratak na fabrička podešavanja“.
Fokus na „NATO 3.0“
Zamjenik šefa Pentagona Elbridge Colby saveznicima je predstavio viziju takozvanog „NATO 3.0“, poručivši da ne svaka misija može biti prioritet, niti svaka sposobnost može biti vrhunski opremljena.
– Mjera ozbiljnosti bit će sposobnost evropskih snaga da se bore, izdrže i pobijede u scenarijima ključnim za odbranu saveza – poručio je Colby ministrima odbrane članica NATO-a.
SAD, prema istim izvorima, žele i ograničiti formalno učešće Ukrajine te indo-pacifičkih partnera – Australije, Novog Zelanda, Japana i Južne Koreje – na julskom samitu NATO-a u Ankari. Partneri bi, prema prijedlogu, bili prisutni samo na sporednim događajima.
Ostale vijesti
Kraj misije u Iraku?
Jedna od glavnih meta američkog pritiska je NATO-ova savjetodavna misija u Iraku, usmjerena na jačanje sigurnosnih institucija i sprečavanje povratka Islamske države.
Misija je uspostavljena 2018. godine tokom prvog Trumpovog mandata i proširena 2021. na zahtjev vlasti u Bagdadu.
Prema riječima dvojice diplomata, Washington želi da misija bude okončana već u septembru.
Paralelno s tim, SAD planiraju povući oko 2.500 vojnika iz Iraka, u skladu sa sporazumom iz 2024. godine s iračkom vladom.
Iako dio stručnjaka smatra da NATO misija nije presudna za sigurnost Iraka, upozorava se da bi njeno istovremeno ukidanje uz američko povlačenje moglo ojačati milicijske grupe i destabilizirati sjever zemlje.
Unutar NATO-a postoji otpor brzom napuštanju Iraka, a pojedini diplomati navode da Bagdad želi zadržati prisustvo saveza.
Šta znači smanjenje KFOR-a?
Slične rasprave vode se i o KFOR-u, mirovnoj misiji na Kosovu koju NATO predvodi od 1999. godine i koja trenutno broji oko 4.500 vojnika.
Prema diplomatskim izvorima, SAD su signalizirale želju da se operacija postepeno smanji, što izaziva zabrinutost među evropskim saveznicima, posebno u kontekstu osjetljive sigurnosne situacije na Balkanu.
Eventualno smanjenje KFOR-a imalo bi značajan politički i sigurnosni odjek u regionu, posebno u Prištini, gdje se NATO prisustvo smatra ključnim faktorom stabilnosti.
Za sada nema zvanične odluke, ali rasprave unutar Alijanse jasno pokazuju da bi NATO mogao ući u novu fazu redefinisanja svoje globalne uloge.
