data-nosnippet>
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine Dragan Čović najavio je da će za oko 20 dana putovati u Washington, gdje namjerava razgovarati o izmjenama Izbornog zakona BiH, ističući da se politička klima u Sjedinjenim Američkim Državama značajno promijenila.
Čović se obratio novinarima nakon sjednice Predsjedništva HNS-a, održane danas u Mostaru, na kojoj su razmatrane aktuelne političke teme i budući nastupi ove političke organizacije.
Sjednica HNS-a i izborni planovi
Kako je kazao, sjednica je bila sadržajna, a dogovoreno je da nova bude održana u prvoj ili drugoj sedmici marta. Tada bi, prema njegovim riječima, ključna tačka dnevnog reda bio nastup HNS-a na predstojećim izborima, uključujući i izbor kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Washington promijenio koncept
Govoreći o lobiranjima u Washingtonu, Čović je istakao da je važno shvatiti da je došlo do promjene političke klime u SAD-u.
„Čini mi se da je administracija koja je došla na vlast u SAD otvorila vrata za mnoge procese. Možda se neki čude kako se promijenio čitav koncept i odnos. Spominjali ste kolegu Dodika i gospođu Cvijanović i njihov nastup tamo“, rekao je Čović.
Dodao je da će njegova posjeta Washingtonu biti drugačije prirode u odnosu na ranije, poput odlazaka na Molitveni doručak.
„Ozbiljnost trenutka traži drugačije organiziranje sastanaka i vjerujem da ćemo i na taj način doći u poziciju da, kao što mijenjamo odnose oko Južne plinske interkonekcije, mijenjamo odnose i oko Izbornog zakona, ali i državne imovine u BiH, jer je sve međusobno povezano“, naglasio je.
Plan rasta i evropski put BiH
Na pitanje zašto Bosna i Hercegovina još ne povlači sredstva iz Plana rasta Evropske unije, Čović je rekao da problem nije tehničke, već političke prirode.
„Nema dovoljno političke mudrosti, volje ili dogovora da to prođe Vijeće ministara i oba doma Parlamenta BiH“, kazao je, dodajući da se sjednice često blokiraju međusobnim političkim nadmudrivanjima.
Ostale vijesti
Istakao je da bi Plan rasta, kao i zakoni o VSTV-u, Sudu BiH te imenovanje glavnog pregovarača, morali biti prioriteti države.
„Evidentno je da sada institucijama EU više stalo nego nama samima da otvorimo pregovarački proces. Bilo bi naivno da to vrijeme ne iskoristimo“, poručio je Čović.
Prostorni planovi i strateški projekti
Govoreći o Zakonu o prostornom planiranju, Čović je naglasio da je riječ o pitanju koje direktno utiče na investicije i upravljanje državnom imovinom.
„Osnova svega mora ići odozdo prema gore, ali uz koordinaciju viših nivoa vlasti“, rekao je.
Južna plinska interkonekcija
Kao primjer naveo je projekat Južne plinske interkonekcije, ističući da se radi o strateškom projektu koji se ne može posmatrati kao lokalni.
„Riječ je o koridoru koji prolazi kroz više općina i kantona, uz stroge evropske standarde koji podrazumijevaju zaštitni pojas od 30 metara. To zahtijeva ozbiljnu koordinaciju svih nivoa vlasti“, objasnio je Čović.
Dodao je da će se o ovom pitanju razgovarati i na narednoj koordinaciji u Livnu 13. februara.
Jadransko-jonski koridor
Čović se osvrnuo i na Jadransko-jonski koridor, navodeći da je projekat ponovo aktueliziran nakon poteza Crne Gore i saradnje s kompanijom Bechtel.
„To je projekat koji povezuje više lokalnih zajednica, dva entiteta i mora biti usklađen s međunarodnim standardima. Razlog zastoja do sada bio je isključivo političke prirode“, zaključio je Čović.
