data-nosnippet>
Centar za geopolitička istraživanja (Geopol) iz Sarajeva oštro je kritikovao Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, o kojoj raspravlja Hrvatski sabor. U opširnoj analizi navode da dokument sadrži ozbiljne logičke i pravne kontradikcije te da pitanja unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine mogu biti riješena isključivo kroz domaće institucije.
Iz Geopola podsjećaju da je konačni tekst rezolucije, koji su usaglasili HDZ i Domovinski pokret, znatno blaži u odnosu na prvobitne prijedloge iz juna. Iz dokumenta su, kako navode, izostavljeni zahtjevi za uspostavu trećeg entiteta i blokadu evropskog puta BiH, ali su zadržana rješenja koja se odnose na zasebnu izbornu jedinicu za izbor člana Predsjedništva BiH.
Geopol: Dokument opovrgava sam sebe
Prema ocjeni ovog centra, najveći problem rezolucije jeste to što u jednom dijelu tvrdi da ne zadire u unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine, dok u drugom predlaže konkretne izmjene načina izbora članova Predsjedništva i zagovara reforme zasnovane na načelima federalizma.
Iz Geopola smatraju da se radi o očiglednoj kontradikciji, jer način izbora šefa države predstavlja dio ustavne arhitekture, zbog čega, kako navode, dokument sam sebi proturječi.
Ostale vijesti
Dejton nije ovlaštenje za mijenjanje ustavnog poretka BiH
Osvrnuli su se i na tvrdnje pojedinih političkih predstavnika iz Hrvatske da Zagreb, kao potpisnik Dejtonskog sporazuma, ima pravo učestvovati u rješavanju političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Iz Geopola ističu da Dejtonski sporazum upravo obavezuje Hrvatsku na poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, te da taj sporazum ne daje pravo susjednoj državi da predlaže ili oblikuje ustavni poredak druge države.
Kao ilustraciju navode da bi bilo nezamislivo da Parlamentarna skupština BiH donese rezoluciju kojom bi predlagala modele izbora ili unutrašnje uređenje Republike Hrvatske.
Upozorenje na nesklad s evropskim presudama
U analizi se navodi da su prijedlozi iz rezolucije u koliziji s presudama Evropskog suda za ljudska prava, uključujući predmete Sejdić i Finci, Zornić i Pilav.
Geopol podsjeća da je Sud u više presuda utvrdio kako povezivanje pasivnog biračkog prava s etničkom pripadnošću i teritorijom predstavlja diskriminaciju. Smatraju da bi uspostavljanje posebne etničko-teritorijalne izborne jedinice dodatno produbilo postojeće probleme umjesto da ih riješi.
Dodaju kako je provođenje tih presuda jedan od ključnih uslova na evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Kritike zbog odnosa prema Herceg-Bosni
Posebno spornim ocjenjuju dio preambule rezolucije u kojem se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna opisuje kao okvir samoodbrane.
Prema stavu Geopola, takvo tumačenje zanemaruje pravosnažne presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, uključujući presudu u predmetu Prlić i drugi, u kojoj su utvrđene činjenice o ulozi struktura Herceg-Bosne i HVO-a.
Ističu da političke institucije mogu imati svoje stavove, ali da ne mogu ignorisati pravosnažno utvrđene sudske činjenice.
Rješenja se moraju tražiti u institucijama Bosne i Hercegovine
Geopol naglašava da nezadovoljstvo dijela hrvatskog naroda načinom izbora člana Predsjedništva BiH predstavlja stvarno političko pitanje koje zaslužuje ozbiljnu raspravu.
Međutim, smatraju da se rješenja moraju tražiti kroz Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i domaću stručnu javnost, a ne kroz odluke ili rezolucije susjednih država.
Navode da postoje različiti izborni modeli koji bi mogli istovremeno odgovoriti na pitanje legitimnog predstavljanja i biti usklađeni s presudama Evropskog suda za ljudska prava.
“Rezolucija šalje političku, a ne suštinsku poruku”
Na kraju saopćenja iz Geopola osvrnuli su se na izjavu predstavnika Domovinskog pokreta da rezolucija neće promijeniti stanje na terenu, već prvenstveno poslati političku poruku.
U Centru smatraju da je riječ o predizbornoj poruci koja ne doprinosi rješavanju otvorenih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Zaključuju da način na koji Zagreb pristupa ovom pitanju Hrvate u Bosni i Hercegovini posmatra kao manjinsku dijasporu, a ne kao konstitutivan narod, te poručuju da trajna rješenja mogu nastati isključivo kroz dijalog i institucije Bosne i Hercegovine.
