data-nosnippet>
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik boravi u Jerusalem u zvaničnoj posjeti Izraelu, gdje je, zajedno s vršiteljicom dužnosti predsjednice entiteta Republika Srpska Ana Trišić-Babić, planirao niz sastanaka s izraelskim zvaničnicima.
Tom prilikom Dodik je na društvenoj mreži X naveo da će na sastanku s predsjednikom Izraela Isak Hercogom predložiti da se Sarajevska hagada “vrati u Izrael”, tvrdeći da je riječ o predmetu političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine.
Dodikove tvrdnje i reakcije
– Tokom današnjeg sastanka s predsjednikom Izraela predložiću da se Sarajevska hagada, koja je postala predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine, vrati u Izrael. Hagada nije i ne smije biti sredstvo političkog obračuna – poručio je Dodik.
Dodao je i da korištenje Hagade kao simbola protiv Izraela, kako tvrdi, duboko vrijeđa jevrejski narod, te da je ideja da se replika ovog djela koristi u humanitarne svrhe za Gazu, prema njegovim riječima, izraz netrpeljivosti.
Sukob s historijskim činjenicama
Međutim, u ovom slučaju Dodikove izjave dolaze u direktan sukob s historijskim činjenicama. Sarajevska hagada nikada nije bila u Izraelu, te se postavlja pitanje kako se nešto može „vratiti“ na mjesto gdje nikada nije ni bilo.
Riječ je o iluminiranom jevrejskom rukopisu iz srednjovjekovne Španije, koji su sefardski Jevreji donijeli u Bosnu i Hercegovinu nakon progona iz Španije krajem 15. i početkom 16. stoljeća, gdje su pronašli utočište.
Najvredniji eksponat Zemaljskog muzeja
Sarajevska hagada danas se čuva u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i predstavlja njegov najvredniji eksponat. Muzej ju je 1894. godine otkupio od jevrejske porodice Kohen za 150 kruna.
Tokom svoje historije Hagada je više puta spašavana od uništenja i pokušaja krađe, a posljednji put početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, kada je sklonjena na sigurno mjesto.
Politizacija kulturnog naslijeđa
Činjenica da se Sarajevska hagada koristi u dnevno-političke svrhe i kao sredstvo političkog dodvoravanja, ne može izmijeniti njenu stvarnu historiju i simboliku. Hagada je svjedočanstvo suživota, zaštite i historijskog kontinuiteta jevrejske zajednice u Sarajevu, a ne predmet koji se može proizvoljno tumačiti u savremenim političkim sukobima.
