data-nosnippet>
Ideja o formiranju Bosanske pravoslavne crkve ponovo je otvorila jednu od najosjetljivijih i najkontroverznijih tema u Bosni i Hercegovini. Nakon što je predstavljen amblem i najavljena inicijativa bosanskih pravoslavaca za uspostavu autonomne crkve, uslijedile su burne reakcije iz Srpske pravoslavne crkve, ali i oštra upozorenja da se radi o potezu koji može dodatno podići političke i međunacionalne tenzije.
Inicijativa bosanskih pravoslavaca
Zagovornici inicijative navode da bi Bosanska pravoslavna crkva bila autonomna vjerska institucija na teritoriji Bosne i Hercegovine, te da bi predstavljala nasljednicu pravoslavnih eparhija koje su, kako tvrde, postojale prije 1920. godine.
Naglašavaju da Srpska pravoslavna crkva uzurpira crkvenu imovinu, uključujući manastire i crkve koje su, prema njihovim tvrdnjama, gradili bosanski pravoslavci, te da institucija pod nazivom Srpska pravoslavna crkva nije postojala u BiH prije 1920. godine.
Prema toj logici, svi vjerski objekti nastali prije tog perioda trebali bi pripadati Bosanskoj pravoslavnoj crkvi kao pravnoj i historijskoj nasljednici.
„Novi stari plan“ o kojem se šuti
Prema navodima pojedinih izvora, razgovori o ovom pitanju vode se već neko vrijeme u više bh. gradova – Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Trebinju, Tuzli i Drvaru – ali daleko od očiju javnosti.
Navodi se i da su političari svjesno isključeni iz tih razgovora, jer bi, kako tvrde inicijatori, njihovo uključivanje moglo potpuno kompromitovati proces.
Povijesni kontekst: Crkva bosanska
U argumentaciji se često poziva na Crkvu bosansku, autohtonu srednjovjekovnu crkvu koja je djelovala na prostoru Bosne, imala vlastitu hijerarhiju i koristila narodni jezik.
Crkva bosanska, čiji je poglavar – Did – stolovao u Milima kod Visokog, bila je snažan nosilac bosanskog identiteta, posebno u otporu stranim političkim i vjerskim uticajima. Njeno slabljenje i nestanak vezuju se za pritiske katoličke crkve i političke odluke tadašnjih vladara.
Cerićeva izjava dodatno zapalila raspravu
Dodatnu težinu temi dao je bivši reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić, koji je javno podržao ideju o obnovi Bosanske pravoslavne crkve.
„Obnova bosanske pravoslavne crkve bila bi čin vraćanja ravnoteže između vjere i države, identiteta i suživota“, naveo je Cerić, dodajući da bi takva crkva bila lojalna bosanskoj državnosti.
Oštre reakcije iz Srpske pravoslavne crkve
Njegove izjave izazvale su žestoke reakcije iz Srpske pravoslavne crkve. Episkop bihaćko-petrovački Sergije poručio je da je riječ o „opasnim i neodgovornim izjavama“ koje ne doprinose miru.
„Da nije tužno, bilo bi smiješno. Crkve se ne osnivaju u političkim kabinetima“, naveo je Sergije, dodajući da Bosanska pravoslavna crkva „nikada nije postojala niti će postojati“.
„Prizivanje duhova prošlosti“
Još oštriji bio je mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, koji je ocijenio da ovakve ideje „prizivaju duhove Drugog svjetskog rata“ i da predstavljaju prijetnju miru u BiH.
„Najava osnivanja Bosanske pravoslavne crkve nije tvorevina mira, nego tvorevina rata“, poručio je Fotije, upozoravajući da bi takvi potezi mogli imati ozbiljne posljedice po međunacionalne odnose.
Tema koja ostaje duboko podijeljena
Dok jedni u inicijativi vide pokušaj vraćanja bosanskog vjerskog i identitetskog kontinuiteta, drugi je doživljavaju kao direktan udar na Srpsku pravoslavnu crkvu i destabilizaciju odnosa u BiH.
Jedno je sigurno – pitanje Bosanske pravoslavne crkve ostaje duboko osjetljivo, historijski opterećeno i politički zapaljivo, a svako njegovo ponovno otvaranje neminovno izaziva snažne reakcije sa svih strana.
