data-nosnippet>
Cijene pekarskih proizvoda u banjalučkoj regiji u posljednjim danima povećane su u prosjeku za oko tri posto, dok pekari u Semberiji najavljuju korekciju cijena hljeba od početka februara.
Iako poskupljenja u Banjoj Luci nisu zvanično objavljena, građani su ih već primijetili u pekarama. Proizvođači, s druge strane, nerado govore o povećanju cijena, navodeći da su izloženi pritiscima i optužbama da su “profiteri”, te ističu da je korekcija cijena bila neminovna zbog rasta troškova poslovanja.
Kako navode pekari, na povećanje cijena najviše su uticali rast minimalne plate, veći troškovi doprinosa, kao i poskupljenje mrežarine za električnu energiju. Za razliku od banjalučke regije, u Bijeljini i ostatku Semberije cijene hljeba zasad nisu mijenjane, ali proizvođači upozoravaju da je takvo stanje teško održivo.
„Najvjerovatnije će na nivou udruženja cijene hljeba biti korigovane od početka februara i to za 10 feninga. To znači da hljeb u Bijeljini neće biti skuplji od 2,10 KM“, izjavio je za Fenu Njegoslav Zagorac, direktor pekarske industrije „Bodaxco“ iz Bijeljine.
Komentarišući razlike u cijenama između regija, Zagorac ističe da pekari nisu uzrok poskupljenja.
„U Banjoj Luci je sve skuplje i konkurencija je znatno manja. U Bijeljini postoji velika konkurencija i upravo zbog toga cijene još nisu korigovane“, rekao je.
Dodaje da se odgovornost za rast cijena često pokušava prebaciti na proizvođače, iako je, kako kaže, proizvodnja sve manje atraktivna.
„Proizvodnjom više niko neće da se bavi, pogotovo klasičnom pekarskom. Troškovi rastu, a pritisci su sve veći“, naglasio je Zagorac.
On je potvrdio i da cijena brašna u Republici Srpskoj zasad nije povećavana te da bi trebala ostati stabilna barem do naredne žetve.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna cijena kilograma bijelog hljeba porasla je sa 2,97 KM u decembru 2022. godine na 3,65 KM u decembru 2025. godine, što predstavlja povećanje od oko 23 posto. Hljeb se smatra jednom od osnovnih životnih namirnica i često se doživljava kao pokazatelj životnog standarda, zbog čega svako poskupljenje ima snažan uticaj na kućne budžete.
Udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da je hljeb sastavni dio potrošačke korpe te da svako povećanje cijene direktno utiče na mjesečne troškove domaćinstava, posebno onih sa nižim primanjima, kod kojih najveći dio budžeta odlazi upravo na hranu.
Zbog kontinuiranog rasta cijena osnovnih namirnica, usluga i komunalija, Savez sindikata Republike Srpske zatražio je od Vlade RS da, kako navode, „bez odlaganja preduzme konkretne i efikasne mjere kako bi se zaustavio rast cijena i zaštitio životni standard građana“.
Iz Ministarstva trgovine i turizma RS podsjećaju da je na snazi odluka Vlade RS kojom je ograničena cijena hljeba od 600 grama, proizvedenog od brašna tip 500, te da ona ne smije biti veća od 1,90 KM po komadu. Odluka je donesena u martu 2024. godine, a za kontrolu njenog provođenja zadužen je Inspektorat RS.
