data-nosnippet>
Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine nalazi se u najtežoj finansijskoj situaciji od osnivanja. Računi BHRT-a su blokirani, a na naplatu dolaze brojne tužbe zbog višegodišnjih dugovanja. Državne institucije zasad ne nude konkretna rješenja, dok se odgovornost prebacuje između domaćih političkih aktera i Ureda visokog predstavnika.
O ovoj, ali i širem političkom stanju u Bosni i Hercegovini, u programu BHT1 Uživo govorio je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.
Izetbegović je naglasio da BHRT nije samo medijska kuća, već jedan od ključnih elemenata državnosti Bosne i Hercegovine, te da je njegovo postojanje direktno vezano za suverenitet države.
– Naravno da Bosna i Hercegovina treba BHRT. To je dio države i dio njenog suvereniteta. Taj problem se mora rješavati – poručio je Izetbegović.
Podsjetio je da je model finansiranja BHRT-a, kroz naplatu RTV takse putem BH Telekoma, a kasnije Elektroprivrede BiH, uspostavljen upravo u vrijeme kada je SDA bila na vlasti, te da je taj sistem godinama osiguravao relativnu stabilnost javnog servisa, ali je vremenom urušen političkim blokadama i izostankom dogovora.
Prema njegovim riječima, trenutno je neophodno pronaći privremeno rješenje kako bi BHRT opstao, ali istovremeno otvoriti put ka trajnom i sistemskom modelu finansiranja.
– Po meni je jedino pravo rješenje da cijeli sistem ide na budžet – državni i entitetske budžete – rekao je Izetbegović.
Na pitanje zašto takvo rješenje nije provedeno ranije, dok je SDA bila dio vlasti, odgovorio je da za to nije postojala politička volja kod tadašnjih koalicionih partnera, niti dovoljan broj ruku u parlamentima. Dodao je i da je postojala bojazan unutar samih javnih servisa da bi budžetsko finansiranje moglo ugroziti uređivačku nezavisnost.
– To jednostavno nije tačno. Svi mi u institucijama – ministri, parlamentarci, direktori – plaćeni smo iz budžeta. Budžetiranje ne znači političku kontrolu – naglasio je.
Komentarišući postizborne političke dogovore i način formiranja aktuelne vlasti, Izetbegović je rekao da su pojedini politički akteri davali ozbiljne ustupke HDZ-u, ali pritom nisu iskoristili priliku da riješe pitanja od ključnog interesa za državu, poput BHRT-a ili Južne interkonekcije.
– Došli su ambiciozni, ali neiskusni ljudi. Pravili su ustupke, a nisu istrgovali rješenja za interese Bosne i Hercegovine – kazao je.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio da neće koristiti bonske ovlasti u vezi s BHRT-om niti deblokadom institucija, Izetbegović je ocijenio da se Bosna i Hercegovina nalazi u najdubljoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
– Nikada nije bilo depresivnije stanje u posljednjih 30 godina. Sigurnosno, politički, ekonomski – sve se urušava – rekao je.
Smatra da je zadatak visokog predstavnika upravo deblokada sistema kada domaće institucije to nisu u stanju učiniti.
– Bolje je povući hrabre poteze koji stabilizuju zemlju, pa čak i snositi posljedice, nego ništa ne raditi i gledati kako sve propada – poručio je.
Kao jedan od izlaza iz aktuelne krize vidi predstojeće opće izbore, ali samo pod uslovom da građani prepoznaju ozbiljnost situacije.
– Izbori jesu izlaz, ako narod bude imao mudrosti – rekao je Izetbegović.
Osvrnuo se i na okupljanje više stranaka oko kandidata Denisa Bećirovića, ističući da takve političke saveze ne treba ni potcjenjivati ni precjenjivati. Podsjetio je da je sličan blok postojao i ranije, ali da je u međuvremenu izgubio značajnu podršku.
– Taj blok je sa 360.000 glasova pao na oko 280.000, dok je podrška SDA rasla sa 230.000 na više od 260.000 glasova – naveo je.
Na kraju je istakao da očekuje da kandidat SDA, bio to on ili neko drugi, na narednim izborima osvoji više od 250.000 glasova, dok smatra da će rezultat Denisa Bećirovića biti slabiji nego na prethodnim izborima.
