data-nosnippet>
Glavni državni tužilac Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić zabranio je slanje Sudu Bosne i Hercegovine na potvrđivanje optužnice za ratne zločine počinjene u **Sanski Most**u i na **Manjača**i, navodi se u informaciji dostavljenoj Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), u koju je imao uvid istraživački portal Detektor. Iz Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ove navode negiraju.
Prijava upućena VSTV-u
Kako je Detektoru potvrdio izvor iz Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), informaciju o postupanju Kajganića Stalnoj komisiji za efikasnost i kvalitet tužilaštava uputio je tužilac Tužilaštva BiH Izet Odobašić.
Do zaključenja ovog teksta iz VSTV-a nije stigao zvaničan odgovor, uz najavu da će se o navodima očitovati u toku dana. Odobašić je odbio komentarisati prijavu, navodeći da slijedi postupanje pred nadležnim organima.
Prema informacijama u koje su novinari Detektora imali uvid, jedan predmet u godišnjem statističkom izvještaju Tužilaštva BiH za prošlu godinu nije prikazan kao završen, iako je optužnica, kako se navodi, bila podignuta.
Optužnica za zločine u Sanskom Mostu i na Manjači
U optužnici za zločin protiv čovječnosti sumnjiči se šest osoba, od kojih su četiri bile pripadnici policijskog menadžmenta i istražnih struktura Stanice javne bezbjednosti Sanski Most te sektora državne sigurnosti Centra službi bezbjednosti Banja Luka.
Navodi se da su, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, nezakonito zatvarali više hiljada civila nesrpske nacionalnosti, držali ih u logorima bez dokaza, fizički ih mučili i nanosili teške fizičke i duševne patnje. Prema optužnici, najmanje 40 logoraša je umrlo, a više od 1.600 civila je prisilno premješteno u vojni logor Manjača i potom deportovano van zemlje.
Zbog složenosti predmeta, koji obuhvata više stotina svjedočenja, hiljade materijalnih dokaza i preko 6.000 stranica spisa, podnesen je zahtjev za dodatno vrednovanje rada dok je istraga još bila u toku.
Navodi o nepostupanju i brisanju dokumenata
Prema prijavi upućenoj VSTV-u, iako se Ivan Matešić, voditelj Posebnog odjela za ratne zločine, saglasio s navedenim zahtjevom, Kajganić ga navodno nije uputio Kolegiju Tužilaštva BiH radi pribavljanja mišljenja, kako je bio obavezan.
U dokumentu se navodi i da je Kajganić pokušao staviti van snage naredbu o provođenju istrage, koju je potpisao Matešić, te da o tome nije informisao Kolegij Tužilaštva.
– Glavni tužilac je zabranio dostavu podignute optužnice Sudu BiH, a potom neovlašteno preduzimao radnje brisanja ili naređivanja brisanja dokumenata i podataka u TCMS-u, uključujući naredbu o provođenju istrage i imena osumnjičenih – stoji u informaciji, uz navod da su te radnje činjene krajem prošle godine.
Odgovor Tužilaštva BiH
U odgovoru koji je Detektor dobio iz Tužilaštva BiH, a koji je upućen i Kajganiću, navodi se da je predmet proglašen prioritetnim i da su izdana obavezna uputstva za njegovo okončanje.
– Predmet još nije okončan konačnom tužilačkom odlukom, ali je rukovodiocu Posebnog odjela za ratne zločine naloženo da preduzme sve neophodne mjere radi završetka rada i donošenja tužilačke odluke. Nisu tačni navodi da je glavni tužilac opstruisao istragu i sprečavao podizanje optužnice – navodi se u odgovoru.
Veze s osumnjičenima i pitanje izuzeća
Prema prijavi, Kajganić je navodno pokušavao spriječiti podizanje optužnice protiv Mile Došenovića, koji je u relevantnom periodu bio šef Odjeljenja za suzbijanje i otkrivanje kriminaliteta u SJB-u Sanski Most.
U dokumentu se navodi da je Kajganić s Došenovićem bio u profesionalnim i drugim vezama od 1992. do najmanje 2006, odnosno 2010. godine, uključujući period kada mu je Došenović bio nastavnik u srednjoj policijskoj školi i profesor na Policijskoj akademiji.
Zbog tih okolnosti, kako se ističe, postojala je obaveza izuzeća zbog sumnje u nepristrasnost. Tužilaštvo BiH se u svom odgovoru nije posebno osvrnulo na ove navode.
Pokušaj izlaska iz BiH i dalji navodi
U prijavi se navodi i da je Došenović 26. decembra pokušao napustiti Bosnu i Hercegovinu preko graničnog prelaza Popovi prema Srbiji, ali je nakon kontakta Granične policije sa Tužilaštvom BiH vraćen.
Detektor navodi da nije uspio stupiti u kontakt s Došenovićem, dok su iz Policijske akademije MUP-a RS-a saopćili da je on već deset godina u penziji.
U dokumentu se spominje i osumnjičeni Jugoslav Rodić, koji je, prema navodima, blizak rođak savjetnika u Kajganićevom kabinetu i koji je u vrijeme izvršenja zločina bio šef istražnog tima državne bezbjednosti CSB-a Banja Luka – Detašman Prijedor.
Predmet pred VSTV-om
Cijeli slučaj sada je na razmatranju u okviru VSTV-a, koji bi trebao utvrditi da li je u postupanju glavnog državnog tužioca bilo nepravilnosti i eventualnog kršenja zakona.
Do tada, ostaje otvoreno pitanje da li su optužbe o opstrukciji istrage osnovane ili će se potvrditi tvrdnje Tužilaštva BiH da se radi o neutemeljenim navodima.
