data-nosnippet>
Duhanska industrija u Bosni i Hercegovini, čiji počeci sežu u kraj 19. stoljeća, decenijama je bila jedan od najjačih stubova domaće proizvodnje. Hiljade radnika svakodnevno su ulazile u fabrike u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, a domaći brendovi bili su dio svakodnevice širom zemlje.
Danas – gotovo da ih više nema. Proizvodne trake su zaustavljene, dimnjaci ugašeni, a BiH je postala veliki uvoznik cigareta.
Od industrijskog ponosa do zatvorenih kapija
Fabrika duhana Sarajevo (FDS), osnovana 1880. godine, više od 140 godina bila je simbol industrijskog razvoja. Tokom 1990-ih zapošljavala je oko 3.000 radnika. Bila je ponos Sarajeva i jedan od najvećih proizvođača u regionu.
Godinama kasnije, kroz finansijske probleme, promjene vlasništva i privatizacijske procese, broj zaposlenih se drastično smanjivao. Pred konačno zatvaranje proizvodnje 2019. godine ostala su svega 244 radnika.
Fabrika duhana Mostar zatvorena je 2007. godine, a bez posla je ostalo između 120 i 130 radnika.
Fabrika duhana Banjaluka, koja je 1989. zapošljavala 1.350 radnika i proizvodila oko 9.000 tona cigareta godišnje, ugašena je 2018. godine. Neposredno prije zatvaranja zapošljavala je 222 radnika.
Gašenjem ove tri fabrike praktično je ugašena domaća industrijska proizvodnja cigareta u Bosni i Hercegovini.
Brendovi ostali – ali ne i proizvodnja
Brend „Drina“, nekada zaštitni znak sarajevske fabrike, danas se više ne proizvodi u BiH. Nakon prodaje FDS-a kompaniji British American Tobacco 2016. godine i zatvaranja proizvodnje, „Drina“ se proizvodi u Poljskoj i uvozi na domaće tržište.
Slična sudbina zadesila je i brendove „Hercegovina“ i „Morava“ iz Banje Luke, kao i „Mostar“ i „Trend“ iz Mostara.
Ono što su nekada bili prepoznatljivi domaći proizvodi danas su dio nostalgije – uspomena na industrijsku prošlost.
Privatizacije, akcize i fiskalna politika
Bivši radnici i sindikalni predstavnici godinama su ukazivali na neuspjele privatizacije i loše upravljanje kao ključne razloge propasti.
Predsjednik Nezavisnog sindikata radnika duhanske industrije BiH Mehmed Avdagić ranije je upozoravao da su pogrešne strateške odluke i upravljanje kapitalom doveli do urušavanja sistema.
Stručnjaci ističu i rast akciza na cigarete te kompleksnu fiskalnu politiku, zbog čega su domaći proizvođači postali manje konkurentni u odnosu na uvozne brendove. S druge strane, Uprava za indirektno oporezivanje BiH navodila je da su akcize usklađene s evropskim direktivama i da predstavljaju značajan izvor budžetskih prihoda.
U tom sudaru tržišta, politike i tranzicije – domaća industrija je nestala.
Udar na poljoprivredu
Nestanak fabrika direktno je pogodio i poljoprivrednike. Uzgoj duhana, posebno u Hercegovini i dijelovima sjeveroistočne Bosne, bio je tradicionalna djelatnost mnogih porodica.
Posljednja duhanska stanica u Hercegovini zatvorena je 2012. godine, čime je praktično ugašen organizirani otkup domaćeg lista.
Proizvođači hercegovačkog ravnjaka navode da je proizvodnja gotovo potpuno nestala jer više ne postoji stabilno tržište niti interes velikih prerađivača.
Time je prekinut čitav lanac – od njive do fabrike.
Potpuni zaokret ka uvozu
Prema podacima UN Comtrade baze za 2023. godinu, BiH je uvezla oko 4.689 tona cigareta u vrijednosti od 66,6 miliona američkih dolara (oko 127 miliona KM), najviše iz Srbije i Hrvatske.
Tržište je potpuno transformisano. Umjesto domaće proizvodnje i vlastitih brendova, najveći dio cigareta koje se danas prodaju u BiH dolazi iz inostranstva.
Industrija koja je nestala
Gašenjem duhanske industrije BiH je izgubila jednu od najstarijih industrijskih grana, hiljade radnih mjesta i čitav lanac koji je povezivao fabrike, dobavljače i poljoprivrednike.
Rasprave o uzrocima i odgovornosti traju i dalje. No činjenica ostaje – nekada snažna industrija danas je svedena na tržište koje gotovo u potpunosti zavisi od uvoza.
Od hiljada radnika i domaćih brendova – do praznih hala i stranih paklica na policama.
