15 C
Sarajevo
03/03/2024
Jutarnji
NaslovnicaVijestiLjekar iz Brčkog koji je skrivao posmrtne ostatke žrtava genocida i dalje...

Ljekar iz Brčkog koji je skrivao posmrtne ostatke žrtava genocida i dalje radi s pacijentima

Ljekar Nebojša Mraović radi u ordinaciji u Brčkom i nakon što je utvrđeno da je u dvorištu kuće skrivao posmrtne ostatke žrtava genocida. Mraović je u svom dvorištu, prema sopstvenom priznanju u septembru prošle godine, skrivao zakopane kosti.

Nekompletni posmrtni ostaci

Nakon ekshumacije i DNK analize, iz Instituta za nestale osobe BiH 30. januara za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno je da su pronađeni nekompletni posmrtni ostaci dviju osoba, zabetonirani u fontani u dvorištu privatne kuće u Brčkom, te da pripadaju dvjema žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine.

Mraović se u četvrtak, 1. februara, javio na poziv RSE i kratko rekao da nema vremena da razgovora, jer je “u ordinaciji s pacijentima”.

– Nemam vremena, ne dajem nikakve izjave, džaba zovete – rekao je Mraović.

RSE je pozvao i ordinaciju u Brčkom “Dr. Pajić Medical”, gdje Mraović radi, i pitao za ljekara, na što je ženska osoba rekla da je Mraović trenutno u ordinaciji i da radi.

– Stvarno ne znam kad će završiti, gužva nam je, pozovite kasnije – rekla je ženska osoba u spomenutoj ordinaciji.

Srpska Varoš, ulica je u kojoj se nalazi kuća u čijem su dvorištu pronađeni posmrtni ostaci dviju osoba, 31. januara 2024.

Mraović već godinama u Brčkom ima privatnu Ortopedsko-traumotološku ambulantu “Dr. Mraović” za koju se na web stranici navodi da se nalazi na adresi Poliklinike Dr. Pajić Medical, na adresi Bulevar mira 30 u Brčkom.

Mraović je ranije za RSE rekao da ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju, navodeći da su kosti korištene za “planiranje operacija”.

– Ja sam ih koristio u bolnici, koristio za planiranje operacija, oni su valjali stotinama ljudi – rekao je u septembru za RSE, ne objašnjavajući na koji način ih je koristio.

Zakopani prije 11 godina

Ostaci u dvorištu brčanskog ortopeda zakopani su prije 11 godina, nakon čega je iznad njih izgradio betonsku fontanu.

Ekshumacija kostiju je izvršena 21. septembra pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, prema naredbi Suda BiH.

Iz Komore doktora medicine Republike Srpske nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa od 31. januara o tome da li Mraović i dalje ima licencu za bavljenje ljekarskim poslom, te kako Komora postupa u ovakvim slučajevima.

Prošlog septembra, kada je otkriven slučaj, iz Komore je za RSE rečeno da će čekati rezultate istrage, te da će nakon toga postupiti u skladu sa zakonom i svojim etičkim principima.

Iz Tužilaštva BiH su rekli da će oni i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu BiH) u narednom periodu donijeti odluku o daljim aktivnostima u vezi sa skrivanjem i pronalaskom posmrtnih ostataka u Brčkom.

Šta se zna o žrtvama?

Iz Instituta za nestale osobe BiH je rečeno da su dijelovi ostataka “žrtava već ranije identifikovani i ukopani u Potočarima, te da će porodice tek biti obaviještene”.

– Nekompletni ostaci ove dvije žrtve ekshumirani su 2000. godine. Nisu bili kompletni i ovi dijelovi skeleta potvrđuju da je riječ o ovim žrtvama, ubijenim u genocidu – izjavila je Emza Fazlić, portparolka Instituta.

Glavni tužilac Brčko Distrikta Zekerijah Mujkanović kaže za RSE kako je ovo prvi slučaj pronalaska posmrtnih ostataka žrtava genocida na tom području.

Tužilaštvo BiH ih, kaže, nije obavijestilo o ovom slučaju.

– Pronalazak ostataka i njihovo donošenje u kuću, naročito, jer se radi o ljekaru, je neshvatljivo, tim prije što su ljekari u obavezi da prijave i najmanju sumnju na krivično djelo ukoliko im i kao pacijent dođe neko ko je povrijeđen na sumnjiv način. I pravni put bi bio da je Mraović pozvao policiju, jer je neprijavljivanje krivičnog djela ili saznanja o njegovom počinjenju kažnjivo – kaže Mujkanović za RSE.

Prema Krivičnom zakonu Brčko distrikta BiH, ako neko neovlašteno odnese, sakrije ili premjesti tijelo ili dio tijela, bit će kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Kazne su iste u Federaciji BiH, dok je u RS moguća zatvorska kazna do dvije godine.

Krivični zakon BiH se ne bavi ovim, ali propisuje zatvorsku kaznu do tri godine u slučaju da osoba ne prijavi mjesto masovne grobnice.

Taj pravni akt “masovnu grobnicu” definiše kao neoznačeno mjesto u kojem se nalaze dva ili više tijela, ili ostaci tijela osoba ubijenih u genocidu ili ratnom zločinu.

Skoro tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, još se traga za 7.597 nestalih osoba, od čega 1.200 samo u Srebrenici.

Više od 80 masovnih grobnica

Posmrtni ostaci Bošnjaka ubijenih u Srebrenici, gdje je prema presudama međunarodnih i domaćih sudova u julu 1995. ubijeno više od 8.000 ljudi, nakon rata su pronađeni u više od 80 masovnih grobnica širom srednjeg Podrinja.

Nakon zločina, tijela su prebacivana iz jedne u drugu masovnu grobnicu, što je otežavalo njihovu identifikaciju i ukop.

Institut za nestale osobe ima telefonsku liniju za anonimno dojavljivanje lokacija na kojima se nalaze tijela žrtava proteklog rata.

Kako je ranije rečeno iz ovog Instituta za Radio Slobodna Evropa, prijava je veoma malo, a istina se i dalje skriva.

POVEZANI PROIZVODI

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

- Advertisment -
Jutarnji

NAJPOPULARNIJE

NEDAVNI KOMETARI