data-nosnippet>
Bivša državna sekretarka u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Mirjana Pajković iznijela je teške optužbe o političkom progonu, ucjenama i sistematskom pritisku, tvrdeći da je njena egzistencija dovedena u pitanje nakon sukoba s visokim državnim strukturama.
Gostujući u emisiji FACE TO FACE, Pajković je navela da je bila primorana podnijeti ostavku, te da se protiv nje vodi koordinirana kampanja diskreditacije koja, kako tvrdi, ima za cilj njeno uklanjanje iz javnog života.
Optužbe na račun vrha bezbjednosnog sistema
Prema njenim riječima, u središtu sukoba nalazi se bivši direktor crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, kojeg direktno optužuje za prijetnje i pritiske.
Pajković tvrdi da je bila izložena otvorenim prijetnjama, uključujući najave da će njen privatni materijal biti objavljen, te da je jedan takav razgovor dokumentovala kao mjeru samozaštite.
„To nije nikakav ‘seks-skandal’, već precizno tempirana demonstracija sile s ciljem mog uklanjanja iz javnosti“, poručila je.
Privatni život kao sredstvo pritiska
Pajković ističe da se njen privatni život koristi kao alat političkog disciplinovanja, što, prema njenom mišljenju, predstavlja opasan presedan.
„Ako se zamjerite moćnicima, oni neće birati sredstva. Ovo su metode koje uništavaju karijere i ljudsko dostojanstvo“, rekla je, dodajući da je protiv više visokih funkcionera podnijela krivične prijave.
Naglasila je da institucije, kako tvrdi, nisu reagovale na adekvatan način, te da se osjeća nezaštićeno.
Kritika društvenih dvostrukih standarda
Govoreći o reakcijama javnosti, Pajković je ukazala na, kako kaže, duboko ukorijenjene dvostruke standarde prema ženama.
„Moj autoritet kao žene se napada. Društvo lakše oprašta muškarcima, dok se žene koje otvoreno govore o svom tijelu i privatnom životu stigmatizuju“, kazala je.
Dodala je da intimnost ne bi smjela biti predmet javnog linča niti političke manipulacije.
Poruka institucijama i međunarodnoj zajednici
Pajković je poručila da ne namjerava napustiti Crnu Goru, te da želi nastaviti živjeti i raditi u svojoj zemlji.
„Neću otići. Ali ako me država ne zaštiti, pravdu ću tražiti pred Evropski sud za ljudska prava“, naglasila je.
Zaključila je da se osjeća iscrpljeno i psihički i fizički, te da država, kako kaže, „trguje njenim životom“, ali da neće odustati od borbe za istinu i pravdu.
