data-nosnippet>
U Sarajevu je danas obilježena 32. godišnjica masakra na pijaci Markale, kada je granata ispaljena s agresorskih položaja tzv. VRS usmrtila 68 nedužnih civila, dok su 142 osobe ranjene.
Među ubijenima su bili muškarci, žene, starije osobe, ali i mladi ljudi koji su, uprkos svakodnevnom granatiranju i snajperskoj vatri, tog kobnog dana pokušavali nabaviti hranu i osnovne životne namirnice.
Počast žrtvama na mjestu zločina
Brojni građani, porodice žrtava i delegacije danas su se okupili na sarajevskoj pijaci Markale kako bi odali počast stradalima. Među prisutnima su bili visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, delegacija Vlade Kantona Sarajevo, federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, potpredsjednici Federacije BiH Igor Stojanović i Refik Lendo, kao i predstavnici udruženja civilnih žrtava rata.
Predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo Senida Karović kazala je da su Markale otvorena rana Sarajeva koja ni nakon tri decenije ne prestaje da boli.
„Nažalost, tog 5. februara 1994. godine od zločinačke granate ubijeno je 68 naših sugrađana, a 142 su teže ili lakše ranjena. Ljudi su dolazili na pijacu da bi nešto kupili, zamijenili, čuli vijesti o rodbini. Markale su bile simbol opstanka u opkoljenom Sarajevu“, istakla je Karović.
Dodala je da Sarajevo u to vrijeme nije bilo samo bez vode, hrane i struje, već i u medijskoj blokadi, zbog čega je pijaca imala posebno značenje za preživljavanje građana.
Bez optužnica za opsadu Sarajeva
Karović je naglasila da ni nakon 32 godine ne postoji nijedna domaća optužnica za opsadu Sarajeva i ubistva civila i djece.
„Mi znamo da je granata ispaljena s položaja u Mrkovićima i znamo da je Sarajevsko-romanijskim korpusom tada komandovao ratni zločinac Stanislav Galić. Ipak, osim presuda Haškog tribunala po komandnoj odgovornosti, pravde za žrtve još nema“, poručila je.
Opsada Sarajeva trajala je od 1992. do 1995. godine i smatra se najdužom opsadom jednog glavnog grada u modernoj historiji. Tokom opsade ubijeno je 11.541 osoba, među kojima 1.601 dijete.
Imena žrtava masakra na Markalama
Na kraju obilježavanja, prisutni su se prisjetili imena svih stradalih 5. februara 1994. godine na pijaci Markale, među kojima su:
Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, Ibro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.
