Odbjegli Zoran Galić tužio državu BiH: Traži 30.000 KM otpremnine, advokatica tvrdi da ima pravo

Redakcija
Autor
2 min čitanja
Foto: Društvene mreže

U Sudu Bosne i Hercegovine održano je pripremno ročište u predmetu po tužbi odbjeglog bivšeg zamjenika direktora SIPA-e Zorana Galića protiv države BiH, u kojem traži isplatu 30.000 KM otpremnine, pozivajući se na zakonska prava koja mu, kako tvrdi njegova odbrana, pripadaju.

Pripremno ročište bez tužioca

Na ročište se, očekivano, nije pojavio Zoran Galić, koji se trenutno nalazi van Bosne i Hercegovine. Njegovo odsustvo nije spriječilo održavanje pripremnog ročišta pred Sud Bosne i Hercegovine, gdje su razmatrana procesna pitanja uoči glavne rasprave.

Odbrana: Otpremnina je zakonsko pravo

Galićeva advokatica Ivana Grizelj-Ćorluka izjavila je da je njen klijent podnio zahtjev za razrješenje Vijeće ministara BiH, koji mu je i odobren.

Kako je navela, prema Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH, zaposlenici državnih institucija imaju pravo na otpremninu, te Galić, bez obzira na okolnosti, ima zakonom zagarantovano pravo na isplatu traženog iznosa.

Razrješenje umjesto smjene otvorilo pravni put

Ovaj neuobičajen pravni postupak omogućen je odlukom Vijeća ministara BiH da Galića razriješi dužnosti, a ne da ga smijeni. Time je zadržan pravni okvir koji mu omogućava da, iako je bjegunac, koristi određena prava koja proizlaze iz radnog statusa, uključujući i pravo na otpremninu po odlasku u penziju.

Takva odluka izazvala je brojne polemike u javnosti, posebno zbog činjenice da se protiv Galića vode postupci, dok istovremeno pred sudom potražuje novac iz budžeta države.

Glavna rasprava zakazana za februar

Ročište za glavnu raspravu, na kojem će biti izvođeni dokazi i saslušani argumenti obje strane, zakazano je za 23. februar. Očekuje se da će tada biti jasnije da li će Sud BiH prihvatiti Galićev zahtjev ili odbiti tužbu protiv države.

Slučaj je već sada izazvao veliku pažnju javnosti, jer otvara pitanje kako je moguće da odbjegli visoki zvaničnici koriste zakonska prava, dok istovremeno izbjegavaju pravosudne institucije Bosne i Hercegovine.

Podeli ovaj članak
Nema komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *