Na hrvatskom tržištu nekretnina u prvih devet mjeseci 2025. godine evidentirano je 85.600 kupoprodaja, što predstavlja pad od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu. Analiza agencije Opereta pokazuje da je najveći minus zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je promet srušen za gotovo 30 posto.
Stanovi i apartmani i dalje čine najveći dio tržišta sa 17.164 prodaje, ali i oni prate trend pada od 13 posto. Prodaja kuća zabilježila je još veći minus – čak 22 posto – uz ukupno 2.278 transakcija. Stambeni sektor, uprkos padu od 14 posto, ostaje najaktivniji segment tržišta.
Iz Operete poručuju da tržište nije stalo, ali se kupci ponašaju drugačije. Direktor agencije Boro Vujović kaže da se trenutne brojke mogu objasniti kombinacijom usporavanja tržišta u zemljama porijekla najbrojnijih kupaca, višim kamatnim stopama u eurozoni i rastom cijena nekretnina u Hrvatskoj.
Tri županije se izdvajaju kao izuzeci i bilježe rast broja kupoprodaja – Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Ličko-senjska – sa skokom od 13 do čak 38 posto. To se tumači kao nastavak decentralizacije i okretanja kupaca sjevernijim dijelovima Hrvatske, gdje su cijene niže i ponuda stabilnija.
Istovremeno, jadranske županije prolaze kroz izrazit pad aktivnosti. Najteže je pogođena Splitsko-dalmatinska županija sa minusom od 29,7 posto, a slijede Dubrovačko-neretvanska sa padom od 27,4 posto i Krapinsko-zagorska sa 27,9 posto.
Pad broja stranih kupaca također je značajan i iznosi 22 posto. Najviše ih dolazi iz Njemačke, Slovenije i Austrije, ali su svi u padu. Rast interesovanja bilježe kupci iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Rumunije – i to prilično snažan, od 28 do čak 50 posto.
Vujović pojašnjava da većina stranih kupaca traži nekretnine do 500.000 eura, kojih na obali više nema dovoljno. U Zagrebu je u prvih devet mjeseci prodano 11.682 nekretnine, što je gotovo 20 posto manje nego prošle godine, ali glavni grad i dalje ostaje najdinamičnije tržište.
Prema njegovim riječima, hrvatsko tržište ulazi u fazu zrelosti – kupci biraju opreznije, cijene su stabilnije, a pregovori sve češći, što se smatra signalom da se tržište polako smiruje nakon godina intenzivnog rasta.
