32.7 C
Sarajevo
07/18/2024
Jutarnji
NaslovnicaVijestiPreživjeli migrant tvrdi: Grčka obalna straža me vezanog bacila u more da...

Preživjeli migrant tvrdi: Grčka obalna straža me vezanog bacila u more da umrem

Svjedoci tvrde da je grčka obalna straža uzrokovala smrt desetaka migranata u Sredozemnom moru tokom trogodišnjeg razdoblja, uključujući devet koji su namjerno bačeni u more. Devet osoba je među više od 40 ljudi za koje se tvrdi da su umrli kao rezultat prisilnog izbacivanja iz grčkih teritorijalnih voda ili vraćanja na more nakon što su stigli na grčke otoke, pokazala je analiza BBC-ja.

Odbacuju optužbe

Grčka obalna straža odbacuje sve optužbe za ilegalne aktivnosti. BBC je snimku 12 osoba koje su ukrcane u brod grčke obalne straže, a zatim napuštene na gumenom čamcu, prikazao bivšem visokom časniku grčke obalne straže. Kad je ustao sa stolice, još uvijek s mikrofonom, rekao je da je to “očito ilegalno” i “međunarodni zločin”.

Grčka vlada već dugo je optuživana za prisilna vraćanja – guranje ljudi natrag prema Turskoj, odakle su prešli, što je ilegalno prema međunarodnom pravu. No ovo je prvi put da je BBC izračunao broj incidenata koji sugeriraju da su smrtni slučajevi nastali kao rezultat djelovanja grčke obalne straže.

15 analiziranih incidenata – u razdoblju od maja 2020. do 2023. – rezultiralo je s 43 smrti. Početni izvori su prvenstveno bili lokalni mediji, nevladine organizacije i turska obalna straža. Provjera takvih izvještaja izuzetno je teška – svjedoci često nestaju ili se previše boje govoriti. No u četiri slučaja BBC je uspio potvrditi izvještaje razgovarajući sa svjedocima.

Istraživanje BBC-ja, prikazano u novom dokumentarcu “Dead Calm: Killing in the Med?”, sugerira jasan obrazac.

U pet incidenata migranti su izjavili da su ih grčke vlasti direktno bacile u more. U četiri od tih slučajeva opisali su kako su stigli na grčke otoke, ali su ih grčke vlasti uhvatile. U nekoliko drugih incidenata, migranti su izjavili da su ih stavili na gumene čamce bez motora koji su se potom ispuhali ili su bili probušeni.

Bacili su nas u vodu

Jedno od najjezivijih svjedočanstava dao je čovjek iz Kameruna, koji kaže da su ga grčke vlasti lovile nakon što je stigao na otok Samos u septembru 2021. Poput svih ljudi koje je BBC intervjuirao, rekao je da se planirao registrirati na grčkom tlu kao tražitelj azila.

– Tek smo se iskrcali, a policija je došla s leđa. Bila su dva policajca u crnom i trojica u civilu. Bili su maskirani, mogli ste vidjeti samo njihove oči – rekao je.

On i još dvojica – jedan iz Kameruna i jedan iz Obale Bjelokosti – prebačeni su na brod grčke obalne straže, gdje su se događaji preokrenuli u stravičnom smjeru.

– Počeli su s (drugim) Kameruncem. Bacili su ga u vodu. Čovjek iz Obale Bjelokosti rekao je: „Spasite me, ne želim umrijeti…“ i onda je na kraju samo njegova ruka bila iznad vode, a tijelo ispod. Polako je njegova ruka kliznula dolje i voda ga je progutala- dodao je.

Svjedok kaže da su ga otmičari tukli.

– Udarci su padali po mojoj glavi. Bilo je kao da tuku životinju – kazao je.

I onda su, kako kaže, i njega gurnuli u vodu – bez prsluka za spašavanje. Uspio je doplivati do obale, ali tijela dvojice drugih – Sidy Keita i Didier Martial Kouamou Nana – pronađena su na turskoj obali. Pravnici preživjelog zahtijevaju da grčke vlasti pokrenu istragu za dvostruko ubojstvo.

Drugi muškarac, iz Somalije, rekao je BBC-ju kako ga je u martuu 2021. po dolasku na otok Chios uhvatila grčka vojska, koja ga je zatim predala grčkoj obalnoj straži. Rekao je da su mu vezali ruke iza leđa prije nego što su ga bacili u vodu.

– Bacili su me vezanog usred mora. Htjeli su da umrem – rekao je.

Dodao je da je uspio preživjeti plutajući na leđima, prije nego što mu se jedna ruka oslobodila vezica. Ali more je bilo uzburkano, i troje iz njegove grupe je umrlo. Svjedok je stigao do kopna gdje ga je na kraju primijetila turska obalna straža.

– Odmah smo počeli tonuti, oni su to vidjeli… Čuli su nas kako vrištimo, a ipak su nas ostavili -rekao je BBC-ju.

– Prvo dijete koje je umrlo bilo je sin mog rođaka… Nakon toga jedno po jedno. Još jedno dijete, još jedno dijete, zatim je nestao i moj rođak. Do jutra je umrlo sedam ili osam djece. Moja djeca nisu umrla do jutra… neposredno prije nego što je stigla turska obalna straža – dodao je.

Djelovali u civilu i maskirani

Grčki zakon omogućava svim migrantima koji traže azil da registriraju svoj zahtjev na nekoliko otoka u posebnim registracijskim centrima. U incidentu s najvećim gubitkom života – u rujnu 2022. – brod s 85 migranata upao je u nevolje blizu grčkog otoka Roda kad mu je motor prestao raditi.

Mohamed iz Sirije rekao je da su zvali grčku obalnu stražu za pomoć – koja ih je ukrcala na brod, vratila u turske vode i stavila u čamce za spašavanje. Mohamed kaže da ventil na čamcu koji su dobili nije bio pravilno zatvoren.

Ali svjedoci BBC-ja – koje je kontaktirao uz pomoć organizacije Consolidated Rescue Group – rekli su da su ih uhvatili prije nego što su mogli doći do tih centara. Rekli su da su te osobe očito djelovale prikriveno – u civilu i često maskirane.

Grupe za ljudska prava tvrde da su hiljade ljudi koji traže azil u Evropi ilegalno vraćeni iz Grčke u Tursku i uskraćeno im je pravo na azil, što je zajamčeno međunarodnim i EU zakonima.

BBC pokazao snimku bivšem šefu specijalnih operacija grčke obalne straže

Austrijski aktivist Fayad Mulla rekao je BBC-ju da je i sam u februaru prošle godine na grčkom otoku Lezbosu otkrio koliko tajne te operacije izgledaju. Vozeći prema mjestu navodnog prisilnog vraćanja nakon dojave, zaustavio ga je muškarac u majici s kapuljačom – za kojeg se kasnije otkrilo da radi za policiju.

Rekao je da je policija tada pokušala izbrisati snimku s njegove kamere i optužiti ga za opiranje policajcu. Na kraju nisu poduzete daljnje mjere. Dva mjeseca kasnije, na sličnom mjestu, Mulla je uspio snimiti prisilno vraćanje, objavljeno u New York Timesu.

Grupa koja je uključivala žene i bebe iskrcana je iz neobilježenog kombija i odvedena niz pristanište do malog čamca. Zatim su prebačeni na grčki obalni brod dalje od obale, odvedeni na more i stavljeni na splav gdje su ostavljeni da plutaju.

BBC je pokazao ovu snimku – koju je verificirao – Dimitrisu Baltakosu, bivšem šefu specijalnih operacija grčke obalne straže. Tokom intervjua odbio je nagađati što snimka prikazuje – nakon što je ranije u razgovoru negirao da bi grčka obalna straža ikada bila prisiljena učiniti nešto ilegalno.

Nisam im puno rekao, zar ne? To je očito međunarodni zločin

No tokom pauze snimljen je kako govori nekome izvan kadra na grčkom:

“Nisam im puno rekao, zar ne? Vrlo je jasno, zar ne. Nije to nuklearna fizika. Ne znam zašto su to učinili usred bijela dana… To je… očito ilegalno. To je međunarodni zločin.”

Grčko ministarstvo pomorstva i otočne politike reklo je BBC-ju da snimku trenutno istražuje nezavisna Nacionalna uprava za transparentnost.

Istraživačka novinarka s kojom je BBC razgovarao, a koja živi na otoku Samosu, kaže da je počela razgovarati s članom grčkih specijalnih snaga putem aplikacije za upoznavanje Tinder. Kada ju je nazvao s onoga što je opisao kao “ratni brod”, Romy van Baarsen ga je pitala više o njegovom poslu – i što se događa kada njegove snage uoče izbjeglički brod.

Odgovorio je da ih “vraćaju” i da su takve naredbe “od ministra”, dodajući da bi bili kažnjeni ako ne uspiju zaustaviti brod. Grčka je uvijek negirala da se odvijaju takozvana “prisilna vraćanja”.

Grčka je ulaz u Evropu za mnoge migrante. Prošle godine zabilježeno je 263.048 dolazaka morem u Europu, a Grčka je primila 41.561 (16%) od toga. Turska je 2016. potpisala sporazum s EU da zaustavi migrante i izbjeglice da prelaze u Grčku, ali je 2020. rekla da ga više ne može provoditi.

Što kaže grčka obalna straža

BBC je predstavio nalaze svoje istrage grčkoj obalnoj straži. Odgovorili su da njihovo osoblje radi “neumorno s najvećim profesionalizmom, snažnim osjećajem odgovornosti i poštovanja prema ljudskom životu i temeljnim pravima”, dodajući da su “u potpunoj sukladnosti s međunarodnim obvezama zemlje”.

Dodali su: “Treba naglasiti da je od 2015. do 2024. Helenska obalna straža spasila 250.834 izbjeglice/migranta u 6161 incidentu na moru. Besprijekornu provedbu ove plemenite misije pozitivno je prepoznala međunarodna zajednica.”

Grčka obalna straža ranije je bila kritizirana zbog svoje uloge u najvećem brodolomu migranata u Sredozemnom moru u posljednjem desetljeću. Za više od 600 ljudi strahuje se da su poginuli nakon što je brod Adriana potonuo u grčkom demarkiranom području za spašavanje u lipnju prošle godine.

Grčke vlasti inzistiraju da brod nije bio u nevolji i da je sigurno plovio prema Italiji pa ga obalna straža nije pokušala spasiti.

POVEZANI PROIZVODI

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

- Advertisment -
Jutarnji

NAJPOPULARNIJE

NEDAVNI KOMETARI