data-nosnippet>
Kao država na razmeđu Evrope i Bliskog istoka, Turska već decenijama ima složenu ulogu u regionalnim i globalnim geopolitičkim odnosima. Nakon burne 2025. i još nestabilnije 2026. godine, njen međunarodni značaj dodatno je porastao, a predsjednik Recep Tayyip Erdoğan sve otvorenije preuzima ulogu regionalnog lidera i posrednika.
Ankara spremna na posredovanje između Irana i SAD-a
Početkom prošle sedmice Erdoğan je izjavio da je Turska spremna posredovati u deeskalaciji napetosti između Iran i Sjedinjene Američke Države. O tome je telefonski razgovarao s iranskim predsjednikom Masoud Pezeshkian, u trenutku kada su vojne tenzije u regiji dostizale zabrinjavajući nivo.
„Turska je spremna igrati ulogu medijatora“, poručio je Erdoğan, dok je američki ratni brod uplovljavao u izraelsku luku Eilat na Crvenom moru.
Ankara ne želi američku vojnu intervenciju
Za Ankaru je jasno da ne želi novu američku vojnu intervenciju u svom neposrednom susjedstvu. Nakon što je Turska stabilizirala sigurnosnu situaciju u susjednoj Siriji, njen međunarodni angažman sada se širi i na širi Bliski istok.
Osim snažno razvijene odbrambene industrije, ključni adut Turske ostaje njen geopolitički položaj i sposobnost posredovanja između suprotstavljenih strana. Erdoğan je tu ulogu nudio i nakon početka rata u Ukrajini, zahvaljujući istovremenim – i kompleksnim – odnosima s Vašingtonom, Moskvom i Kijevom.
„Islamski NATO“ i nova sigurnosna arhitektura
Centar Soufan u svojoj analizi navodi da se sve ozbiljnije razmatra stvaranje svojevrsnog „islamskog NATO-a“, sigurnosnog saveza muslimanskih zemalja koji bi djelovao nezavisnije od Zapada.
Prema toj analizi, Turska je u proteklih pet godina znatno popravila odnose sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Egiptom, smanjujući podršku lokalnim islamskim pokretima i naglašavajući zajedničke stavove o Iranu, Siriji i regionalnoj stabilnosti.
Ankara je pozvala arapske zemlje da se ujedine kako bi izvršile politički pritisak na Izrael zbog situacije u Gazi i na Zapadnoj obali, dok je istovremeno stala uz zaljevske zemlje u stavu da kolaps Irana ne bi donio stabilnost, već haos.
Erdoğan i ključna uloga u bliskoistočnim pregovorima
Soufan navodi da je Erdoğan 2025. godine, tokom sastanaka s Donald Trump, osigurao Turskoj ključnu ulogu u američkim naporima za posredovanje na Bliskom istoku.
Navodno je Ankara bila presudna u uvjeravanju čelnika Hamasa da prihvate Trumpov mirovni plan u 20 tačaka, koji je potpisan na summitu u Šarm el-Šeiku uz prisustvo lidera Katara, Egipta i Turske. Iako se Izrael protivio jačoj turskoj ulozi, SAD su, prema Soufanu, te prigovore uglavnom ignorirale.
Trilateralni sigurnosni savez: Turska, Saudijska Arabija i Pakistan
Posebnu pažnju izazvale su informacije o mogućem trilateralnom sigurnosnom sporazumu između Turske, Saudijske Arabije i Pakistana. Prema riječima pakistanskog ministra odbrambene proizvodnje Raza Hayat Harraj, razgovori o tom savezu traju već deset mjeseci i sporazum je spreman za potpisivanje.
„Rijad donosi finansijski utjecaj, Pakistan nuklearne sposobnosti i ljudstvo, a Turska vojno iskustvo i razvijenu odbrambenu industriju“, pojasnio je stručnjak Nihat Ali Özcan iz ankarskog think-tanka TEPAV.
Povjerenje kao ključna prepreka
Ipak, prepreku bi moglo predstavljati nepovjerenje između saudijskog prijestolonasljednika Mohammed bin Salman i predsjednika Erdoğana. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan poručio je da su razgovori u toku, ali da bez međusobnog povjerenja sporazum neće biti moguć.
„Treba nam povjerenje da bismo prevladali nepovjerenje“, rekao je Fidan.
