data-nosnippet>
Napetosti između Grčka i Turska ponovo rastu nakon što je Ankara aktivirala sistem Navtex u istočnom Mediteranu, što je u Ateni protumačeno kao nova provokacija, uoči najavljenog sastanka najviših zvaničnika dvije članice NATO-a, piše Deutsche Welle.
Dvije zemlje decenijama su u sporu oko kontinentalnog pojasa, eksploatacije prirodnih resursa i mogućeg proširenja teritorijalnih voda u Egejskom moru, a najnoviji razvoj događaja dodatno je zakomplikovao ionako krhke odnose.
Sastanak lidera u Ankari
U Ankari bi od ponedjeljka, 9. februara, trebalo zasjedati Vrhovno vijeće za saradnju Grčka–Turska, tijelo osnovano 2010. godine s ciljem smirivanja tenzija i jačanja saradnje, prvenstveno u oblastima ekonomije i turizma.
Očekuje se da će sastanku prisustvovati turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, a moguć je i njihov bilateralni susret.
Suprotstavljeni stavovi
Iako je Vijeće formirano kao mehanizam dijaloga, do sada se sastalo svega pet puta, posljednji put u decembru 2023. godine u Atini, bez značajnijih rezultata.
„Turska postavlja jednostrane zahtjeve i teritorijalne pretenzije koje nemaju pravnu osnovu i o kojima se ne može ozbiljno raspravljati“, rekao je ranije za Deutsche Welle Konstantinos Filis, direktor istraživanja u Atenskom institutu za međunarodne odnose.
S druge strane, politolog Fuat Aksu s Tehničkog univerziteta Yildiz u Istanbulu tvrdi da „Grčka očekuje da Turska stalno pravi ustupke i ispunjava njene zahtjeve“.
Navtex – nova tačka razdora
Nova eskalacija uslijedila je nakon što je Turska aktivirala sistem Navtex, koji se u pomorstvu koristi za upozoravanje na sigurnosne rizike i vojne aktivnosti.
Atena ovaj potez vidi kao nezakonit pokušaj širenja turskih nadležnosti u istočnom Mediteranu. Ugledni grčki list To Vima ocijenio je potez kao „novu tursku provokaciju“.
Turske provladine novine Türkiye, međutim, tvrde da je riječ o rutinskoj aktivnosti u skladu s važećim zakonima, uz tvrdnju da je „Navtex izazvao paniku u Grčkoj i promijenio status quo u Egeju“.
Pritisak na grčkog premijera
Spor oko Navtexa dodatno je povećao politički pritisak na grčkog premijera Mitsotakisa, posebno s desnog spektra političke scene.
„Turska otima pola Egeja, a naša vlada ne vidi razlog za zabrinutost“, izjavio je Kyriakos Velopoulos, lider desničarske stranke Grčko rješenje, koja se prema anketama nalazi na trećem mjestu po podršci birača.
Decenijski spor bez rješenja
Grčka i Turska decenijama se spore oko kontinentalnog pojasa i teritorijalnih voda u Egejskom moru. Turska u okviru svoje vojne doktrine „Plava domovina“ polaže pravo na više od 450.000 kvadratnih kilometara pomorskih područja.
Iako Turska nije potpisnica Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982. godine, prema prevladavajućem pravnom tumačenju, njene odredbe predstavljaju običajno međunarodno pravo i time su obavezujuće.
Bez dogovora na vidiku
Prema Konvenciji, države mogu proširiti teritorijalne vode do 12 nautičkih milja, ali u slučaju preklapanja granica, rješenje mora biti postignuto bilateralnim sporazumom – koji između Grčke i Turske još ne postoji.
Turski parlament je još 1995. godine eventualno proširenje grčkih teritorijalnih voda u Egeju proglasio „razlogom za rat“.
Međunarodni sud pravde u Haagu smatra se krajnjom instancom za ovakve sporove, ali može djelovati samo uz zajednički zahtjev obje države – što Grčka i Turska razmatraju još od 1976. godine, bez konkretnog rezultata.
