data-nosnippet>
Dok se većina građana glavnog grada Bosne i Hercegovine svakodnevno bori s gužvama, stresom i životnim tempom, iz sjene se nadvija mnogo tiši, ali ozbiljniji neprijatelj. Ne, nije riječ o politici, zagađenju zraka niti poskupljenjima – ovaj put radi se o zdravlju, i to ne u prenesenom značenju. Sarajevu prijeti epidemija zoonoza, a alarm je upaljen pojavom leptospiroze, bolesti koju prenose – glodari.
Fotografije zatrpanih kontejnera, kabastog otpada bačenog uz cestu i izbjegnutih deratizacija preplavile su društvene mreže, a građani su s pravom zabrinuti. Pitanje koje visi u zraku: Kako smo uopće došli do ovoga?
Direktor KJKP Rad: Grad se davi u vlastitom nemaru
U emisiji “Novi dan” N1 televizije, direktor KJKP Rad Mirsad Jašarević ne skriva frustraciju. Priznaje da grad jeste prljav, ali podsjeća da ne postoji magični štapić kada kabasti otpad preko noći nestaje, a nesavjesni građani ga danju i noću odlažu mimo svih pravila.
“Imamo krizni štab, radimo 24 sata, čistimo lokacije koje su ujutro već zatrpane. Svi naši kamioni imaju GPS, znamo gdje su i kad bili,” poručuje Jašarević, dodajući da trenutne cijene usluga ne omogućavaju uvođenje novih mjera koje bi donijele sistemska rješenja.
No, čini se da ni 24-satni rad ne pomaže kad gradska komunalna kultura ostane zakopana pod nepropisno bačenim madracima i starim frižiderima.
Sanitacija: Deratizacija je zakonska obaveza, ali bez podrške Ministarstva – sve stoji
Direktorica Sanitacije Elna Ibrahimović otkriva još širu sliku problema – od završetka pandemije, nema sistematske deratizacije.
“Mi ništa ne možemo bez javne nabavke i Ministarstva zdravstva. Nismo radili deratizaciju jer nismo imali administrativno odobrenje. Deratizacija ne znači ništa ako ne možemo pristupiti lokacijama”, pojašnjava Ibrahimović.
Ukazuje i na ozbiljne infrastrukturne probleme – 50% podruma ima izlivene kanalizacije, u takvim uslovima bacanje otrova za glodare je čista kozmetika.
Eko akcija: Grad kao otpadni plac, a vlast prodaje kvadrate
Predsjednik Udruženja Eko akcija, Anes Podić, još je oštriji:
“Sarajevo je nakon Mostara najprljaviji grad u BiH. Nema političke volje da se grad očisti. Urbanistički haos, betonizacija i ignorisanje ekoloških normi doveli su nas do ove tačke.”
Ostale vijesti
Slična poruka godinama kruži među aktivistima, ali se rijetko probije do ušiju onih koji odlučuju.
Stručnjakinja za zoonoze: Leptospiroza je samo početak – stiže i hanta virus
Ono što zaista ledi krv u žilama izrekla je Senija Selimović, ekspertica za zoonoze. Dok se nadležni fokusiraju na leptospirozu, ona upozorava – to je tek početak.
“U urbanim sredinama ne smije biti više od 30 glodara po hektaru. Mi ih imamo milione. Deratizacija nije rađena dvije godine, i sada imamo 1,5 do 2 miliona glodara samo u Kantonu Sarajevo”, rekla je Selimović.
Ali tu nije kraj. Deset posto ovih glodara, prema njenim riječima, nosi hanta virus – opasan virus koji se prenosi zrakom. Dakle, nije više riječ samo o tome da ne smijemo piti vodu iz sumnjivih izvora – sada je i disanje postalo potencijalna prijetnja.
“Čišćenje bez maski i rukavica je direktan rizik. Dovoljna je jedna zanoktica da se radnik zarazi. Ovo nije luksuz, ovo je hitna potreba”, upozorava Selimović.
Ko je zapravo odgovoran?
Dok direktor KJKP Rad obećava dodatne kontrole opreme i priznaje da možda i nedostaje zaštite na terenu, Selimović ističe da se u uređenim državama ne krivi građane – već sistem.
“U Švicarskoj bih dobila otkaz ako uđem u laboratorij bez rukavica. Ovdje radnici čiste kanalizaciju golim rukama. Ne može se ovako – mora postojati jedinstveno, sistemsko rješenje”, zaključuje ona.
Zaključak: Sarajevo pod hitno treba krizni plan, ne krivca
Pitanje više nije hoćemo li reagovati, već koliko ćemo čekati prije nego nas zdravstvena kriza pogodi u punoj snazi. Leptospiroza je već tu. Hanta virus je tu. Glodari su već tu.
Vrijeme je da vlast, institucije, ali i građani – bez obzira na sve – shvate ozbiljnost trenutka. Bez politike, bez prebacivanja odgovornosti, bez izgovora. Jer, kako kaže narodna: Dok pametan popušta, budala vlada – a štakor se razmnožava.
