data-nosnippet>
Dok roditelji još nisu ni čuli za njega, tinejdžeri ga već ušmrkavaju kroz nos i dijele snimke na društvenim mrežama. Zove se “sniffit”, energetski prah koji se reklamira kao brzi pojačivač energije i koncentracije, a stručnjaci upozoravaju da je u pitanju nešto daleko opasnije od onoga što izgleda.
Šta je zapravo “sniffit” i kako se koristi?
Sniffit je energetski prah koji se unosi ušmrkavanjem kroz nos, pomoću male cjevčice koja dolazi u pakovanju. Upravo tu leži prvi alarm za stručnjake, način konzumiranja savršeno imitira uzimanje praškastih narkotika.
Nekadašnji inspektor i defektolog Lambe Đorelijevski to opisuje bez uvijanja: proizvod funkcioniše kao svojevrsna “obuka” za korištenje droga, normalizujući ušmrkavanje kao metodu unosa supstanci u organizam već kod najmlađih.
Sastav nepoznat, a posljedice zastrašujuće
Psihologinja Dragana Ivanović ističe dva jednako zabrinjavajuća problema. Prvi je taj što sastav praška nije poznat, a drugi je što se prodaje putem društvenih mreža, što samo po sebi ukazuje da promet nije legalan.
Ostale vijesti
“Prvo što ne znamo sastav, a ni kako se to prodaje. Ako se prodaje putem društvenih mreža, znači da nije ni legalno. A zatim i simulacija tog šmrkanja, što vam daje podstrek da ćete vi kasnije uzeti nešto slično tome”, upozorava psihologinja.
Od energetskog praha do psihoze- korak koji mnogi ne vide
Ivanović ne bira riječi kada govori o dugoročnim posljedicama konzumiranja psihoaktivnih supstanci, posebno kod mladih.
Ostale vijesti
Psihoaktivne supstance, kako objašnjava, mogu dovesti do najtežeg psihijatrijskog oboljenja tj. psihoze. Uz to, djeca danas počinju s konzumiranjem već u osnovnoj školi, u dobi kada nisu ni svjesna kakvu opasnost unose u vlastiti organizam.
Problem je i što se u javnosti sve češće pojavljuju naracije o “korisnim” stranama pojedinih supstanci, što mladi koriste kao opravdanje da ih konzumiraju.
Sistem nemoćan: Dok nije na listi zabranjenih, nije ni ilegalno
Upravo tu leži možda i najveći problem. Đorelijevski objašnjava da policija i pravosuđe mogu reagirati jedino ako je supstanca zvanično stavljena na listu zabranjenih droga. Sve dok to ne bude slučaj, sniffit se slobodno može prodavati, a sistem nema zakonski mehanizam da spriječi njegovu distribuciju.
“Sve što nije zabranjeno je dozvoljeno”, kaže stručnjak, dodajući da sniffit u Srbiji nije ni registrovan, a da je Ministarstvo zdravlja jedino tijelo koje može pokrenuti postupak stavljanja ove supstance na listu zabranjenih.
Dok čekamo reakciju sistema djeca eksperimentišu
Đorelijevski poziva na hitnu reakciju — bez čekanja na preporuke evropskih agencija ili sporog birokratskog procesa.
“Ono što treba uraditi, po meni, jeste da se reagira na vrijeme, ne čekati agenciju iz Lisabona koja će dati preporuku da se stavi na listu zabranjenih supstanci”, poručuje stručnjak.
Činjenica je jasna- u nekim zemljama sniffit je već zabranjen. U regionu je i dalje slobodno dostupan, lako naručiv putem interneta, a mladi ga konzumiraju dok nadležni još raspravljaju o nadležnosti.
