Izgradnja nove saobraćajnice u Federaciji Bosne i Hercegovine ulazi u novu fazu nakon što je u Gradskoj upravi Stoca održan radni sastanak o realizaciji projekta Jadransko-jonske autoceste na dionici Počitelj – Stolac.
Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković sastao se s predstavnicima JP Autoceste FBiH kako bi razgovarali o narednim koracima u realizaciji ovog velikog infrastrukturnog projekta, koji bi mogao značajno promijeniti saobraćajnu sliku Hercegovine.
Sastanak je održan nakon ranije Odluke Vlade Federacije BiH o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju ove dionice, a neposredno poslije objave javnog oglasa za sporazumno pribavljanje nekretnina na području Stoca i Čapljine.
Počeo proces otkupa zemljišta
Objavom javnog oglasa praktično je započeo proces otkupa zemljišta za izgradnju Jadransko-jonske autoceste u BiH.
Na sastanku su razmatrani:
-
modeli saradnje s lokalnom zajednicom
-
dinamika sporazumnog pribavljanja nekretnina
-
ubrzanje postupaka eksproprijacije
-
transparentna komunikacija s vlasnicima zemljišta
Cilj je da se postupci provedu bez zastoja kako bi projekt što prije prešao iz planske u realizacijsku fazu.

Prva dionica duga 23,5 kilometara
Riječ je o dionici Počitelj – Stolac, dugoj oko 23,5 kilometara, za koju je do sada najdalje otišlo u pripremnoj dokumentaciji.
Prema idejnom rješenju, autocesta će imati:
-
dva odvojena kolovoza
-
četiri saobraćajne trake
-
zaustavnu traku
-
razdjelni pojas između kolovoza
-

Kuda prolazi nova autocesta?
Jadransko-jonska autocesta odvajat će se od Koridora 5C kod Počitelja. Dok Koridor 5C nastavlja prema Pločama, nova trasa vodit će:
-
prema Stocu
-
zatim prema Trebinju
-
dalje prema granici s Crnom Gorom
Ukupna planirana dužina Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi oko 103 kilometra.

Dio velikog evropskog koridora
Jadransko-jonski koridor predstavlja jedan od ključnih saobraćajnih pravaca jugoistočne Evrope. Planirano je da povezuje Trst, Rijeku, Split, Ploče, Trebinje/Dubrovnik, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.
Realizacijom ovog projekta Bosna i Hercegovina bi dobila novi strateški pravac koji je direktno povezuje s jadranskim i jonskim područjem, što bi moglo imati snažan utjecaj na razvoj turizma, trgovine i ukupne privrede Hercegovine.
Ukoliko proces otkupa zemljišta bude tekao bez većih prepreka, gradnja prve dionice mogla bi započeti ranije nego što se očekivalo.
data-nosnippet>
