data-nosnippet>
Dok Hrvatska ubrzanim zakonodavnim postupkom postavlja temelje za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, gotovo uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom, bh. vlasti i dalje reagiraju mlako ili gotovo nikako. Riječ je o projektu koji potencijalno može ugroziti rijeku Unu i više od 250.000 stanovnika s bosanskohercegovačke strane, dok se odluke donose bez saglasnosti susjeda i mimo osnovnih principa dobrosusjedskih odnosa.
Hrvatska bira lokaciju tik uz BiH
Od sedam razmatranih lokacija, Hrvatska je izabrala upravo Trgovsku goru – mjesto udaljeno svega oko kilometar od granice s Bosnom i Hercegovinom. Ta odluka donesena je bez uvažavanja međunarodnih konvencija o zaštiti okoliša i bez stvarnog uključivanja susjedne države u proces odlučivanja.
Iako se radi o pograničnom području i zajedničkom slivu rijeke Une, izostala je ozbiljna regionalna konsultacija, iako praksa međunarodnog prava jasno nalaže saradnju u ovakvim slučajevima.
Una nije mala rijeka – ona je zajednička odgovornost
Iako se često opisuje kao „mala rijeka“, Una ima jednaku vrijednost i značaj kao i velike svjetske rijeke poput Dunava, Tigrisa ili Nila – jer se koristi zajednički i jer od nje zavisi život desetina hiljada ljudi.
Zanimljivo je podsjetiti da je Hrvatski sabor prije više od 20 godina odbacio ideju da se radioaktivni otpad odlaže na Papuku, uz obrazloženje da bi takav centar ugrozio lokalno stanovništvo. Danas se, međutim, slična opasnost prebacuje tik uz granicu, ali ovaj put – prema Bosni i Hercegovini.
Dvostruki aršini u zaštiti okoliša
Kada je rafinerija u Bosanskom Brodu zagađivala zrak u Slavonskom Brodu, reakcije iz Hrvatske bile su glasne, energične i odlučne. Tada se s pravom tražilo poštivanje prava stanovnika s obje strane Save.
Postavlja se logično pitanje: zašto se sada ne primjenjuje isti princip kada je u pitanju rijeka Una i stanovnici s bosanske strane, kojih je čak 25 puta više nego s hrvatske?
BiH vlasti – tišina koja zabrinjava
Posebno zabrinjava činjenica da Bosna i Hercegovina, uprkos ozbiljnosti prijetnje, nije učinila dovoljno na međunarodnom, ekspertskom i pravnom planu. Dok se Hrvatska sistematski priprema za realizaciju projekta, reakcije bh. institucija ostaju sporadične i bez jasne strategije.
Obećanja i zaboravljena pitanja
Nakon sastanka s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto u oktobru 2023. godine, hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da se otvaranje centra odgađa do 2028. godine. No, ključno pitanje ostalo je bez odgovora – šta nakon toga?
U međuvremenu, Hrvatska se priprema za „poslije“, dok BiH, čini se, kasni u vlastitoj zaštiti. Paradoksalno, više energije ranije je utrošeno na osporavanje Pelješkog mosta nego na potencijalno mnogo opasniji projekat na Trgovskoj gori.
Vrijeme ističe
Ako do 2028. godine ne dođe do ozbiljnog međunarodnog pritiska i pravne borbe, Trgovska gora bi mogla postati ekološka prijetnja nesagledivih razmjera. Ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijeli region.
