Padom temperatura, početkom sezone grijanja na razne vrste čvrstih i drugih goriva čije sagorijevanje značajno zagađuje zrak, te pojavom magle i niske naoblake, posebno u kotlinskim dijelovima Bosne, došlo je do pogoršanja kvaliteta zraka u mnogim gradovima širom Bosne i Hercegovine.
Prema jutrošnjim mjerenjima u 7.00 sati, zrak je nezdrav na području Banje Luke, gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 187, te na području Kaknja i Travnika s indeksom 163, zatim u Tuzli gdje je indeks bio 162, te u Zenici i Sarajevu s vrijednostima 160 i 159.
U svim sredinama sa nezdravim zrakom moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali također mogu osjetiti negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve fizičke aktivnosti na otvorenom, dok bi svi ostali trebali izbjegavati produženo ili intenzivno naprezanje tokom boravka vani.
Zrak je jutros nezdrav i za osjetljive grupe stanovništva na području Visokog, Bihaća i Lukavca, gdje je indeks kvaliteta zraka u 7.00 sati iznosio 109 i 106.
Oboljeli od bolesti disajnih organa i srca, stariji, trudnice i djeca u tim sredinama trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja na otvorenom, dok bi i svi ostali trebali ograničiti takve aktivnosti tokom boravka vani.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, od kojih su neke pod nadležnošću Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, te kantonalnih vlasti Tuzlanskog kantona i Američke ambasade u BiH.
Indeks kvaliteta zraka temelji se na mjerenju čestica (PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
Čestice PM2.5, poznate i kao fine čestice, posebno su opasne jer su manje od 2,5 mikrometra (μg) i mogu dublje prodrijeti u organizam.
Ove čestice nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva, poput ispušnih plinova iz automobila i grijanja na drva ili ugalj, te se sastoje uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala kao što su olovo, mangan, bakar, kadmij, cink, nikal, vanadij i krom
