U bečkim školama više muslimana nego kršćana: Grad planira uvođenje novog predmeta

Djeca islamske vjere postala su najbrojnija vjerska skupina u bečkim osnovnim i srednjim školama, pokazuju podaci gradske uprave za prošlu školsku godinu, što je ponovo otvorilo raspravu o integraciji, zajedničkim vrijednostima i ulozi obrazovanja u multikulturalnom društvu.

Prema podacima ureda gradske pročelnice za obrazovanje Bettine Emmerling, muslimani čine 41,2 posto učenika u bečkim školama, što je porast u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 39,4 posto. Kršćani ukupno čine 34,5 posto učenika, od čega je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 posto pravoslavaca.

Oko 23 posto djece nema vjersku pripadnost, dok su ostale vjerske zajednice zastupljene u znatno manjem procentu – budisti 0,2 posto, Jevreji 0,1 posto, a ostale vjere oko 0,9 posto. Podaci se odnose na oko 112.600 učenika u osnovnim, srednjim, polutehničkim školama i ustanovama za djecu s posebnim potrebama.

Religioznost i zabrinutost vlasti

Gradska pročelnica Emmerling naglasila je da Beč ostaje grad vjerske i kulturne raznolikosti, ali je upozorila na rezultate istraživanja prema kojima su mladi muslimani u prosjeku religiozniji te skloniji izražavanju diskriminatornih stavova.

Kako je navela, među mladim muslimanima češće se bilježe antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBTIQ osobama i otpor prema rodnoj ravnopravnosti. Poručila je da u Beču niko ne bi trebao graditi način života na fundamentalističkim tumačenjima vjere koja su u suprotnosti s demokracijom, pravima žena i manjina.

Novi predmet „Život u demokraciji“

Kao odgovor na ove izazove, gradske vlasti razmatraju uvođenje novog obaveznog školskog predmeta pod nazivom „Život u demokraciji“. Predmet bi se, prema prijedlogu, počeo izučavati već u osnovnim školama.

Cilj je da sva djeca, bez obzira na vjersku ili etničku pripadnost, zajedno uče o ljudskom dostojanstvu, demokratskim vrijednostima, poštovanju različitosti i suživotu. Emmerling je podržala i inicijativu ministra obrazovanja Christopha Wiederkehra da se ovaj predmet uvrsti u nacionalni kurikulum.

Šira evropska rasprava

Rasprava u Beču dio je šireg evropskog konteksta u kojem se sve češće postavlja pitanje kako uskladiti vjerske slobode s obrazovanjem za demokratsko i pluralno društvo. Austrija već ima model vjeronauke po religijama, ali raste broj onih koji zagovaraju zajedničke predmete za svu djecu, fokusirane na društvene vrijednosti i građansko obrazovanje.

Integracija, društvena kohezija i obrazovanje tako ostaju u središtu političkih i društvenih rasprava u Austriji, ali i širom Evrope.