data-nosnippet>
Prijetnja šireg rata na Bliskom istoku dobila je novi i zabrinjavajući zaokret. Ono što je započelo kao razmjena napada između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana pretvorilo se u jednu od najozbiljnijih geopolitičkih kriza posljednjih decenija.
Dodatnu zabrinutost izazvale su tvrdnje izraelskih i zapadnih zvaničnika da iranske balističke rakete imaju kapacitet dosegnuti ciljeve duboko u Evropi.
U saopćenju Ministarstvo vanjskih poslova Izraela navodi se da iranske balističke sposobnosti “prevazilaze Bliski istok”, dok je vlast u Teheranu označena kao rastuća prijetnja globalnoj sigurnosti.
Najveći raketni arsenal u regionu
Prema procjenama, Iran raspolaže jednim od najvećih i najraznovrsnijih raketnih arsenala na Bliskom istoku. Radi se o hiljadama balističkih i krstarećih projektila koji mogu pogoditi ciljeve daleko izvan granica zemlje.
Detaljnu analizu i grafiku objavio je Center for Strategic and International Studies u okviru svog projekta proturaketne odbrane. Mapa prikazuje koncentrične zone udara u rasponu od oko 300 do čak 2.500 kilometara.
Iran’s ballistic capability spans beyond the Middle East. The Iranian Ayatollah regime is threatening world peace. pic.twitter.com/VKTAmf3Qaq
— Israel Foreign Ministry (@IsraelMFA) March 2, 2026
Različite vrste projektila
Među raketama kraćeg dometa izdvajaju se Fateh-110 i Shahab-1, čiji je domet oko 300 kilometara.
Rakete srednjeg dometa poput Shahab-3 i Ghadr-110 mogu dosegnuti i do 2.000 kilometara, dok se sistem Sejjil procjenjuje na sličan operativni radijus.
Iran je dodatno unaprijedio svoje kapacitete razvojem krstarećih raketa i bespilotnih letjelica. Krstareće rakete Soumar i Hoveizeh procjenjuju se na domet veći od 1.300 kilometara.
Dronovi tipa Shahed-131 i Shahed-136 mogu djelovati na udaljenostima od oko 900 do čak 2.500 kilometara.
Šta to znači za Evropu?
Prema infografici koju je objavilo izraelsko ministarstvo, određeni evropski gradovi potencijalno bi se mogli naći unutar projekcijskog dometa iranskih projektila.
Najizloženijim se smatra istočni Mediteran, dok bi dijelovi jugoistočne Evrope također mogli biti unutar teoretskog radijusa.
U toj zoni nalaze se gradovi poput Atine, Sofije i Bukurešta, ali i Beograd i Sarajevo. U širem dometu spominju se i Budimpešta, Beč, Varšava i Bratislava, iako veća udaljenost može značajno smanjiti operativnu izvodljivost eventualnih udara.
Napad dronom na britansku bazu
Dodatne tenzije izazvao je i napad dronom koji je, prema navodima, pogodio britansku bazu u blizini Limassola na Kipru.
Kipar, koji trenutno obavlja rotirajuće predsjedavanje Evropskom unijom, saopćio je da nije uključen u sukob nakon što je dron tipa Shahed oštetio britansku zračnu bazu na južnoj obali ostrva.
Zbog svega navedenog, analitičari upozoravaju da bi dalja eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla imati posljedice koje bi osjetile i zemlje izvan same regije.
