U Bosni i Hercegovini djeluje više od 60 javnih kuhinja koje pružaju obroke za oko 16.800 ljudi, a broj korisnika svakodnevno raste. Mnogi od njih ovise o dnevnim obrocima ili mjesečnim paketima pomoći kako bi preživjeli. U Bratuncu je nedavno otvorena javna kuhinja za bebe, a u Lukavcu i kuhinja za djecu s invaliditetom. Osim toga, raste broj zahtjeva za otvaranje novih kuhinja, i to u Goraždu, Višegradu, Širokom Brijegu i drugim mjestima.
Statistike pokazuju da svaka peta osoba u BiH živi ispod linije siromaštva, što ukazuje na sve veće potrebe za ovakvim oblicima pomoći. Istovremeno, prema podacima Ujedinjenih nacija, BiH godišnje uništi gotovo 400.000 tona hrane. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište trećinu te hrane, dok preostale dvije trećine čine otpad iz domaćinstava. Ovi podaci su alarmantni, jer bi ta hrana mogla biti donirana onima kojima je najpotrebnija.
Pokrenuta kampanja “Niko gladan. Niko sam”, koju vodi Fondacija “Mozaik”, imala je za cilj smanjiti uništavanje hrane i povećati broj donacija. Kao rezultat ove kampanje, izmijenjen je Zakon o porezu na dodatnu vrijednost, a donacije hrane pred istekom roka trajanja oslobođene su plaćanja PDV-a. Iako je primjena ove povlastice još uvijek nedovoljna, pokazalo se da kompanije već počinju koristiti ovu povlasticu.
Fondacija “Mozaik” također je razvila digitalnu platformu, online registar Nikogladan.ba, koja povezuje kompanije donatore s javnim kuhinjama širom BiH. Putem ove platforme, kompanije mogu jednostavno obavijestiti kuhinje o dostupnim donacijama hrane koja je sigurna za upotrebu, bilo da je riječ o hrani pred istekom roka trajanja ili o redovnim zalihama. Javne kuhinje mogu brzo i transparentno rezervirati donacije, čime se olakšava logistika i povećava povjerenje u proces.
Kroz izmjene Zakona o PDV-u i uvođenje digitalnog registra, stvoren je pravni okvir koji omogućava efikasniji način doniranja hrane. Kompanije sada mogu smanjiti resurse (struju, vodu, itd.) koje su uložile u proizvodnju hrane, smanjujući količinu otpada i emisiju metana na deponijama. Ovaj pristup doprinosi ESG ciljevima, koji uključuju zaštitu okoliša, jačanje društvene odgovornosti i unapređenje upravljanja resursima.
