data-nosnippet>
Od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Rusija je na međunarodnoj sceni izgubila dio teritorije, ekonomske snage i globalnog političkog uticaja. Ipak, jedan ključni stub njene moći ostao je gotovo netaknut – status nuklearne supersile, gotovo ravnopravan sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodi CNN.
Upravo taj status decenijama je Moskvi osiguravao mjesto za glavnim stolom svjetske diplomatije. Simbol tog kontinuiteta bio je sporazum New START, potpisan 2010. godine između tadašnjeg američkog predsjednika Barack Obama i tadašnjeg ruskog predsjednika Dmitrij Medvedev. Sporazum, koji je Bijela kuća tada opisala kao historijski, ograničio je obje sile na maksimalno 1.550 raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava.
Međutim, kako New START ističe u četvrtak, čini se da se ta era bliži svom kraju.
Američka ravnodušnost i ruska uzbuna
Washington je u prethodnim godinama optuživao Moskvu za kršenje sporazuma, tvrdeći da Rusija onemogućava inspekcije nuklearnih postrojenja. Istovremeno, administracija Donald Trump umanjivala je značaj samog sporazuma.
Trump je u januaru kratko poručio:
„Ako istekne, istekne“, sugerirajući da bi se u budućnosti mogao postići neki „bolji dogovor“.
Takav stav oštro se razlikuje od reakcija iz Moskve. Dmitrij Medvedev, danas visoki sigurnosni zvaničnik Rusije, upozorio je da bi propast sporazuma mogla ubrzati „sat sudnjeg dana“, simbolični pokazatelj koliko je čovječanstvo blizu globalne katastrofe.
„Ne želim reći da to odmah znači nuklearni rat, ali to bi svakako trebalo zabrinuti cijeli svijet“, poručio je Medvedev.
Kremlj je predlagao produženje sporazuma, ali je, prema riječima glasnogovornika Dmitrija Peskova, naišao na potpunu šutnju iz Washingtona.
„Po prvi put će Sjedinjene Američke Države i Rusija ostati bez temeljnog dokumenta koji ograničava njihove nuklearne arsenale. To je izuzetno loše za globalnu i stratešku sigurnost“, rekao je Peskov.
Gubitak statusa i nova nuklearna utrka
Ruska zabrinutost, međutim, nije samo principijelna. Gubitak New START-a znači i gubitak jednog od posljednjih konkretnih simbola njenog statusa svjetske supersile. Istovremeno, Moskva se suočava s mogućnošću neograničenog američkog nuklearnog širenja.
Administracija Donalda Trumpa već je ranije razmatrala povratak nuklearno naoružanih ratnih brodova – politike koja je napuštena nakon završetka Hladnog rata. Za razliku od nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, današnja Rusija, s daleko slabijom ekonomijom i ograničenijim vojnim kapacitetima, teško može pratiti novu nuklearnu utrku.
Iako SAD imaju vlastite razloge za dopuštanje kolapsa kontrole naoružanja – uključujući želju da se u buduće sporazume uključi i Kina – istek New START-a označava kraj jedne važne epohe.
To je kraj ere u kojoj su Washington i Moskva, uprkos svim sukobima i nepovjerenju, prihvatali uzajamna nuklearna ograničenja kao osnovni stub globalne sigurnosti.
