data-nosnippet>
Nova ministrica porodice, omladine i sporta Republike Srpske Irena Ignjatović imenovana je na tu funkciju bez validnog dokaza o nacionalnoj pripadnosti, čime je, prema tvrdnjama pravnika, dovedena u pitanje ustavnost nove Vlade Republike Srpske na čijem je čelu Savo Minić, otkriva CAPITAL.
Imenovana kao Bošnjakinja bez upisa u rodni list
Irena Ignjatović imenovana je na ministarsku funkciju kao pripadnica bošnjačkog naroda, iako u njenom rodnom listu, koji je jedini važeći dokument za dokazivanje nacionalne pripadnosti, ta rubrika nije popunjena.
Kako navodi CAPITAL, redakcija je u posjedu rodnog lista koji je izdat danas, a u kojem su rubrike „nacionalnost“ i „vjeroispovijest“ ostale prazne. To znači da je kao jedini dokaz nacionalne pripadnosti korištena njena lična izjava.
Pravnik: Izjava nije validan dokaz
Sagovornik CAPITAL-a ističe da to, prema važećim propisima, nije dovoljno niti predstavlja validan dokaz.
„Ministri su dužni da Generalnom sekretarijatu Vlade, za potrebe personalnog dosijea, dostave rodni list kojim se potvrđuje njihova nacionalna pripadnost. U rodnom listu Irene Ignjatović izdatom na današnji dan rubrika nacionalnost stoji prazna, a ona je jučer izabrana za ministricu porodice, omladine i sporta kao pripadnica bošnjačkog naroda, umjesto dosadašnje partijske kolegice iz Socijalističke partije Selme Čabrić“, objašnjava sagovornik.
Dodaje da to praktično znači da u trenutku izbora nije priložen validan dokaz o nacionalnoj pripadnosti, što otvara mogućnost osporavanja imenovanja.
Moguće osporavanje izbora Vlade
Prema riječima pravnika, ovakva praksa dovodi do apsurdne situacije u kojoj se nacionalna pripadnost može mijenjati prema političkim potrebama, dok zvanični dokumenti ostaju nepromijenjeni.
„Da bi po zakonu bila izabrana za ministricu iz reda Bošnjaka, Ignjatovićeva je morala otići u matični ured, izjasniti se kao Bošnjakinja i to upisati u rodni list. U tom slučaju sve bi bilo u skladu sa zakonom. Ovako se može osporiti izbor cijele Vlade“, tvrdi sagovornik CAPITAL-a.
Najpoznatiji slučaj promjene nacionalne pripadnosti
Sagovornik podsjeća i na najpoznatiji slučaj promjene nacionalne pripadnosti u Republici Srpskoj, koji se odnosi na aktuelnu potpredsjednicu Narodne skupštine RS Nina Bukejlović.
Ona se na lokalnim izborima 2016. godine, kao kandidat SDS-a, izjasnila kao Srpkinja i osvojila odbornički mandat. Nakon prelaska dobojskog SDS-a u SNSD, na izborima 2018. godine izjasnila se kao Bošnjakinja i osvojila poslanički mandat, koji joj je kasnije oduzelo Apelaciono vijeće Suda BiH zbog promjene nacionalnosti.
Na izborima 2022. godine ponovo je izabrana kao Bošnjakinja, budući da nakon 2018. godine nije mijenjala nacionalnu pripadnost, a krajem septembra prošle godine imenovana je za potpredsjednicu NSRS iz reda bošnjačkog naroda.
Primjeri odbijanja „vjere za večeru“
Sagovornik podsjeća i na ranije medijske navode da je dosadašnjeg ministra trgovine i turizma Denisa Šulića, koji je po nacionalnosti Bošnjak, trebao zamijeniti Aleksandar Milješić iz Prijedora.
„Očigledno je da Milješić nije želio mijenjati vjeru za večeru i izjašnjavati se kao Bošnjak radi ministarske funkcije. Za razliku od njega, nekima to nije bila prepreka“, navodi sagovornik.
Ustavna struktura Vlade RS
Prema Ustavu Republike Srpske i Zakonu o Vladi RS, Vladu čini ukupno 16 ministara, od kojih mora biti osam Srba, pet Bošnjaka i tri Hrvata. Upravo zbog te nacionalne strukture, pitanje validnosti dokaza o nacionalnoj pripadnosti ministara ima direktan utjecaj na ustavnost njenog sastava.
