data-nosnippet>
Član Predsjedništva Stranka demokratske akcije i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Haris Zahiragić oštro je reagovao na najavu nove kandidature Denis Bećirović za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, poručivši da bi njegov reizbor predstavljao „glas protiv dostojanstva Bošnjaka i protiv Bosne i Hercegovine“.
Zahiragić je u opširnoj javnoj poruci naveo da je podrška koju Bećirović dobija rezultat političkih interesa stranaka okupljenih oko tzv. Trojke, te da je njegov dosadašnji mandat obilježen izostankom konkretnih rezultata, političke hrabrosti i aktivnog državničkog djelovanja.
Izostanak hrabrosti i državničke inicijative
Prema Zahiragićevim riječima, Bećirović je tokom mandata izbjegavao javne nastupe, press-konferencije i teška politička pitanja, dok su izostale ključne diplomatske inicijative, uključujući NATO put Bosne i Hercegovine i odlučnije djelovanje prema Srbiji.
Posebno mu zamjera što tokom mandata nije posjetio Sandžak, iako tamo živi veliki broj Bošnjaka koji, kako ističe, u Bosni i Hercegovini vide jedinu političku adresu.
„Zašto nikada nije otišao u Sandžak? Zna li Denis da i tamo žive Bošnjaci? To je naš narod“, poručuje Zahiragić.
Također postavlja pitanje zašto Bećirović nikada nije otišao u Beograd kako bi, kako navodi, javno i direktno iznio stavove koje je godinama iznosio kroz otvorena pisma.
Formiranje vlasti i odgovornost za blokade
Zahiragić Bećiroviću posebno zamjera način formiranja vlasti na državnom nivou, navodeći da je zajedno sa Željkom Cvijanović bez ikakvih političkih uslova podržao imenovanje Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara.
Time ga, kako tvrdi, smatra suodgovornim za institucionalne blokade, jačanje separatističkih politika, predaju sigurnosnog sektora Miloradu Dodiku, kao i finansijsku štetu Federaciji BiH kroz Upravu za indirektno oporezivanje.
Vanjska politika bez konkretnih rezultata
Govoreći o vanjskopolitičkim aktivnostima, Zahiragić navodi da se Bećirovićev mandat često pokušava prikazati kroz „važne posjete“, ali da konkretni rezultati tih susreta izostaju.
Kao jedini opipljiv rezultat navodi Rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici, ali ističe da je riječ o projektu započetom u mandatu Šefika Džaferovića, uz slab diplomatski učinak tokom glasanja.
Ostale vijesti
S druge strane, navodi da su u Bećirovićevom mandatu pojedini akteri iz Republike Srpske skinuti s američkih crnih lista, da je podrška OHR-u oslabila, te da su Rusija, Kina i Mađarska dodatno ojačale pozicije secesionističkih politika u BiH.
Tri decenije politike bez rezultata
Zahiragić podsjeća da je Denis Bećirović u politici od 1993. godine, a na najvišim državnim funkcijama od 1998. godine – gotovo tri decenije.
„Skoro 30 godina na najvišim funkcijama, a po čemu ga pamtimo? Koji su to konkretni rezultati?“, pita Zahiragić, navodeći da je jedini zakon po kojem ga lično pamti Zakon o prebivalištu BiH, koji je, prema njegovom mišljenju, dodatno marginalizirao povratnike u entitet RS.
“Šarolika podrška” i Trojka
Posebno kritikuje podršku koju Bećirović dobija od stranaka tzv. Trojke, navodeći da se radi o fingiranom političkom sukobu i pokušaju prikrivanja stvarnih političkih savezništava.
U tom kontekstu oštro se osvrće na podršku Nermina Nikšića, Edina Forte, Sabine Čudić, Dine Konakovića, kao i manjih političkih aktera, navodeći niz političkih i upravljačkih propusta koji se vežu za njih.
„Računaju na naivnost Bošnjaka, ali vjerujem da će se ovaj put prevariti“, poručuje.
Zaključak: Glas protiv dostojanstva
Na kraju poruke, Zahiragić poručuje da Bosni i Hercegovini u izazovnim vremenima trebaju ozbiljni, hrabri i dostojanstveni ljudi, te zaključuje da Denis Bećirović, prema njegovom mišljenju, to nije.
„Glas za Denisa Bećirovića je glas za Trojku, za amnestiju loše vlasti, za suspenziju Ustava, za političku kukavičluk-politiku i, na kraju, glas protiv dostojanstva Bošnjaka i Bosne i Hercegovine“, zaključio je Zahiragić.
