Brojne reakcije u javnosti izazvalo je nedavno imenovanje Nikoline Šljivić na poziciju vršioca dužnosti zamjenika direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (UIGP) Republike Srpske. Umjesto uobičajenog tehničkog preuzimanja dužnosti, imenovanje se pretvorilo u političku temu dana nakon što su pojedini poslanici u Narodnoj skupštini RS tvrdili da Šljivić “nije pravnica”, te da navodno dolazi iz frizerske struke.
Šljivić je na te navode odgovorila oštro i direktno. Za Srnu je izjavila da poslanica Liste za pravdu i red, Zagorka Grahovac, iznosi “neistinite i zlonamjerne tvrdnje” kojima se pokušava osporiti njen profesionalni integritet.
“Posjedujem diplomu Pravnog fakulteta, položen državni ispit i sva zvanična dokumentacija nalazi se u kabinetu Narodne skupštine. To je jedina istina i jedini relevantan podatak”, kazala je Šljivić, dodajući da je iznenađena kako su, kako tvrdi, pojedini mediji prenijeli neprovjerene informacije.
Istakla je i da posjedovanje beauty salona nikako ne znači da nema pravnu stručnost.
“Ukoliko je do zaključka da sam frizerka došlo samo zato što imam salon ljepote, onda to govori mnogo o nivou takvih zaključaka. Riječ je o jednom od najvećih i najsavremenije opremljenih beauty salona – ali to nema nikakve veze s mojom stručnom spremom”, naglasila je.
Poručila je i da neće “ulaziti u blato” niti učestvovati u vređanjima i raspravama koje vodi, kako kaže, “dio političke scene sklon uvredama i konstrukcijama”.
Međutim, reakcije na imenovanje nastavljaju pristizati. Stranka Lista za pravdu i red – Nebojše Vukanovića zatražila je da Šljivić “kao pravnik“ objasni građanima kako je moguće da narodni poslanik bude imenovan na funkciju zamjenika direktora republičke uprave, poziciju koja je zakonom definisana kao državni službenik.
Oni navode da je tim potezom direktno prekršen član 23. Zakona o državnim službenicima RS, koji zabranjuje da državni službenik istovremeno obavlja funkciju odbornika ili poslanika zbog sukoba interesa. Od premijera Save Minića i ministra pravde Gorana Selaka zatraženo je hitno javno pojašnjenje osnova na kojem je imenovanje izvršeno.
Ako se utvrdi da je imenovanje mimo zakona, navode, zahtijevat će da se odluka odmah povuče.
Slično mišljenje iznio je i Transparency International u BiH, koji je zbog ovog slučaja podnio prijave nadležnim institucijama. Iz TI BiH kažu da imenovanje otvara niz ozbiljnih pitanja – od nespojivosti funkcija, do mogućeg sukoba interesa i kršenja osnovnih zakonskih odredbi o državnoj službi.
Prema njihovom tumačenju, zakon takođe zabranjuje da se na poziciju državnog službenika imenuje osoba koja se istovremeno bavi samostalnom djelatnošću, a u ovom slučaju dodatno zabrinjava to što Šljivić preuzima rukovodeću funkciju koja nosi posebnu odgovornost.
Ovaj slučaj, koji je počeo kao pitanje kvalifikacija, prerastao je u širu raspravu o zakonitosti, transparentnosti i standardima javne uprave u Republici Srpskoj. Dok jedni tvrde da je napad na Šljivić isključivo politički motivisan, drugi smatraju da se ovdje otvara mnogo veći problem – koliko institucije poštuju vlastita pravila.
Rasprava se nastavlja, a očekuje se zvanično očitovanje institucija koje su imenovanje potpisale.
