Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) odbio je zahtjev ratnog zločinca Dragomira Miloševića za prijevremeno puštanje na slobodu, podnesen 16. maja 2025. godine.
Predsjednica Mehanizma, Graciela Gatti Santana, podsjetila je da je Milošević prvobitno osuđen na 33 godine zbog zločina terora nad civilima Sarajeva, te ubistava i nehumanih djela kao zločina protiv čovječnosti. Nakon žalbenog postupka 2009. godine kazna mu je smanjena na 29 godina, a od 2011. izdržava je u Estoniji.
U svom zahtjevu Milošević je tvrdio da mu se zdravlje pogoršalo i da su mu potrebni medicinski tretmani koje estonski zatvor, navodno, ne može u potpunosti osigurati. Naveo je niz tegoba i isticao da mu starost i izolacija dodatno otežavaju stanje.
Estonske zdravstvene institucije dostavile su izvještaj 20. juna 2025. godine, prema kojem Milošević ima više hroničnih oboljenja povezanih sa starosnom dobi, ali je i dalje fizički sposoban za samostalno funkcionisanje i nalazi se pod redovnim medicinskim nadzorom. Izvještaj je naveo da bi prijevremeno puštanje “sa medicinske tačke gledišta moglo biti opravdano”, ali nije utvrđeno postojanje akutnog, životno ugrožavajućeg stanja, prenosi N1.
Gatti Santana naglasila je da se prijevremeno puštanje može odobriti samo u “uvjerljivim humanitarnim okolnostima”, te da starost i loše zdravlje sami po sebi ne predstavljaju dovoljan razlog – osim u slučajevima kada bi daljnje izdržavanje kazne bilo nehumano. U Miloševićevom slučaju, stanje ne dostiže taj prag.
U odluci je navedeno i da Milošević nije dostavio dodatnu medicinsku dokumentaciju koja bi potvrdila njegove tvrdnje.
Nakon konsultacija sa sudijama uključenim u raniji postupak, predsjednica je zaključila da ne postoje uslovi za odobravanje prijevremenog puštanja i zahtjev je odbijen.
Podsjetimo, za kampanju terora nad civilima Sarajeva – snajperske i artiljerijske napade – na dugogodišnje i doživotne kazne osuđeni su i Radovan Karadžić, Ratko Mladić te Stanislav Galić. Tokom 44 mjeseca opsade ubijeno je više od 11.000 ljudi, među njima i 1.600 djece. Uprkos tome, ni tri decenije poslije rata nije podignuta nijedna optužnica za granatiranje i snajpersko djelovanje nad civilima Sarajeva.
