Građani Srbije posljednjih dana masovno jurišaju na mjenjačnice pokušavajući se riješiti dinara i kupiti eure, uprkos uvjeravanjima vlasti i Narodne banke Srbije da nema razloga za paniku. Kako piše Deutsche Welle, strah od mogućih američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) i njihovog prelijevanja na bankarski sistem izazvao je val nepovjerenja i podsjetio mnoge na traumatična iskustva iz devedesetih godina.
U brojnim mjenjačnicama širom Srbije euri su postali deficitarna roba. “Imamo 500 eura, ali morate doći u narednih nekoliko sati, ne možemo ih zadržati”, kazao je jedan mjenjač s Novog Beograda. U Kragujevcu su građanima poručivali da se može skupiti najviše oko 2.000 eura u kratkom roku, ali da bolji kurs ne treba tražiti jer je “svugdje isti”.
Panika je počela prije desetak dana nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio da bi američke sankcije protiv NIS-a mogle pogoditi i banke koje sarađuju s tom kompanijom, pa čak i Narodnu banku Srbije. Iako je NBS poručila da će, ako bude potrebno, prekinuti saradnju s NIS-om kako bi zaštitila platni sistem, strah se među građanima već proširio.
Dodatnu nervozu izazvao je i blagi pad dinara od 0,2 posto u odnosu na euro – najveće pomjeranje kursa u ovoj godini. Novi srednji kurs iznosi 117,36 dinara za euro, a Narodna banka Srbije zabranila je dodatne provizije kako bi spriječila da cijena eura pređe psihološku granicu od 120 dinara.
Predstavnik Udruženja mjenjača Srbije Borislav Brujić tvrdi da mjenjačnice imaju dovoljno eura i da je stanje stabilizirano, ali priznaje da je potražnja u prethodnim danima bila neuobičajeno visoka. Bankari, s druge strane, ističu da za paniku nije bilo realnih ekonomskih razloga.
“Vidjeli smo koliko psihologija mase utiče na ekonomsko ponašanje. Kada ljudi čuju riječi poput sankcije, slom sistema i katastrofa, prva reakcija je bježanje u euro, jer ga doživljavaju kao sigurnu valutu”, kazao je bankar Vladimir Vasić za Deutsche Welle.
Stručnjaci podsjećaju da u Srbiji još uvijek živo sjećanje na hiperinflaciju, dinare s bezbroj nula i propast štednje. “To iskustvo trajno je oblikovalo nepovjerenje prema domaćoj valuti i institucijama”, smatra Ivan Stanojević, docent političke ekonomije u Beogradu.
On ocjenjuje da vlast dodatno doprinosi panici. “Kada se sedmicama govori o sankcijama, propasti banaka i katastrofalnim scenarijima, normalno je da se ljudi osjećaju uplašeno. U takvom ambijentu euro postaje utočište”, ističe Stanojević.
Iako vlasti tvrde da je situacija pod kontrolom, ostaje nepoznato koliko su građani novca povukli iz banaka i kakve bi dugoročne posljedice to moglo imati. Za sada, panika se donekle smiruje, ali nepovjerenje prema dinaru i dalje ostaje snažno, zaključuje Deutsche Welle.
