Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prisustvovao je Samitu EU – Zapadni Balkan koji se održava u Briselu, gdje se obratio zvaničnicima Evropske unije i liderima država regiona.
U svom obraćanju, Komšić je otvoreno govorio o sporom napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu, unutrašnjim političkim blokadama, ali i, kako je naglasio, opasnim narativima kojima se pokušava zaustaviti evropska budućnost zemlje.
Posebno je istakao da se Bošnjaci, kao narod koji u najvećoj mjeri podržava evropske integracije, sistematski i lažno predstavljaju kao “radikalno-islamistički”, s ciljem njihove političke delegitimizacije.
Komšić je podsjetio da je Vijeće ministara BiH u više navrata propustilo usvojiti ključne zakone, poput Zakona o sudovima, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača, iako se od Bosne i Hercegovine očekuje ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije još iz 2019. godine.
Ipak, izrazio je djelimično zadovoljstvo pojedinim tačkama nacrta zaključaka Evropskog vijeća, posebno onima koje potvrđuju neupitnu evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene i ujedinjene države, te naglašavaju potrebu provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci.
Govoreći o reformama, Komšić je naveo da su napravljeni određeni pomaci, poput ratifikacije sporazuma s Eurojustom, privremene primjene sporazuma s Frontexom, izmjena Zakona o zaštiti ličnih podataka i Zakona o graničnoj kontroli, kao i usvajanja Reformske agende u posljednjem trenutku kako bi se omogućila provedba Plana rasta.
Ipak, upozorio je da reformska dinamika ostaje blokirana, te da se čak i tehničke odluke, poput imenovanja koordinatora za Plan rasta i IPA fondove, pretvaraju u političke i etničke sukobe.
Kao poseban primjer naveo je Južnu plinsku interkonekciju, projekat koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s LNG terminalom Krk u Hrvatskoj i smanjio ovisnost o ruskom plinu, ali koji je, kako je rekao, politički uslovljen od strane HDZ-a BiH kroz zahtjeve za izmjene izbornog zakona koje produbljuju etničke podjele.
Komšić je naglasio da je osnovni uzrok stagnacije Bosne i Hercegovine – manjak istinske demokratije, jer je Daytonskim ustavnim rješenjem etnička raspodjela moći stavljena iznad demokratskog odlučivanja.
– Ideja da se etničkim balansom zaustavi rat rezultirala je funkcionalnim disbalansom u miru – poručio je Komšić, objašnjavajući kako mali broj etničkih veto-mehanizama može blokirati ključne odluke na evropskom putu.
U završnici obraćanja upozorio je na djelovanje, kako ih je nazvao, radikalnih desničarskih i anti-evropskih snaga iz regiona i Evropske unije, koje zajedno sa svojim satelitima u BiH nastoje blokirati institucije, spriječiti održavanje Općih izbora 2026. godine i stvoriti sliku Bosne i Hercegovine kao propale države.
– Njihov cilj je da Bosna i Hercegovina nestane s političke mape Evrope. U tome neće uspjeti, jer većina građana BiH, bez obzira na etničku pripadnost, želi evropsku budućnost – poručio je Komšić.
Na kraju je podsjetio da prema istraživanjima javnog mnijenja čak 70 posto građana Bosne i Hercegovine podržava EU integracije, te zaključio:
– San da demokratija u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini znači isto – mora i hoće prevagnuti.
Saopćeno je iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
