Rast mrežarine u RS-u: Nova godina donosi novi udar na kućne budžete

Redakcija
Autor
3 min čitanja
Foto: Ilustracija

Dok građani svakodnevno na kasama osjećaju rast inflacije, početak nove godine mogao bi donijeti još jedan ozbiljan udar na kućne budžete – poskupljenje električne energije kroz povećanje mrežarine u Republici Srpskoj.

Već u ponedjeljak Regulatorna komisija za energetiku RS-a razmatrat će zahtjev distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine, a građani s pravom strahuju kako će to utjecati na ionako krhku egzistenciju.

Računi za struju već od januara mogli bi biti veći

Distributivna preduzeća u RS-u još krajem jula zatražila su povećanje mrežarine od čak 40 posto. Iako iz institucija stižu umirujuće poruke, suština je jasna – računi bi mogli porasti već od januara.

– Ono što se sigurno neće desiti je da od 1. januara bude povećana cijena energije, ali da li će biti povećane naknade za mrežarinu, to određuje regulator RS-a i taj postupak je u toku – rekao je ministar energetike i rudarstva RS-a Petar Đokić.

Za građane, međutim, razlika između „energije“ i „mrežarine“ ne znači mnogo – važan je samo konačan iznos na računu.

Potrošači: Nije važno kako se zove, važno je koliko plaćamo

Iz udruženja za zaštitu potrošača poručuju da se sve svodi na isti problem – rast ukupnih troškova života.

– Nas interesuje koliki je konačni račun. Koliko će poskupljenje biti, ne zna se, ali vjerovatno oko 20 posto. Poručili smo da se mora voditi računa o strukturi poslovanja i broju zaposlenih u distributivnim preduzećima – kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine.

Struja je samo početak: Poskupljenja se lančano šire

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da poskupljenje struje ne pogađa samo domaćinstva, već i kompletnu privredu. Električna energija je osnovni trošak u gotovo svim proizvodnim i uslužnim djelatnostima, što znači da bi rast cijene mogao izazvati novi talas poskupljenja.

– Kod nas je uobičajeno da kada se cijena nečega poveća, ona se više nikada ne smanjuje – upozorava Vasilić.

Hljeb kao primjer: Cijene rastu, ali se ne vraćaju

Kao ilustraciju, ekonomisti navode cijenu hljeba. Prosječna cijena vekne u BiH danas iznosi oko 2,20 KM, a poskupljenja su ranije opravdavana rastom cijena struje i plata.

Iako su se cijene pšenice i nafte kasnije stabilizovale, cijene hljeba nisu vraćene na niži nivo.

– Ako budemo poslovali u minusu, moraćemo korigovati cijene – poručuje Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Građani već prave svoje kalkulacije

Dok institucije zakazuju sjednice, a proizvođači prave nove kalkulacije, građani računaju kako da prežive mjesec. Za mnoge, svako novo poskupljenje znači odricanje – od hrane, lijekova ili osnovnih potreba.

U zemlji u kojoj primanja stagniraju, a cijene rastu iz mjeseca u mjesec, sve više građana ima osjećaj da plaćaju tuđe gubitke.

Hoće li januarski računi za struju potvrditi strahove i pokazati da je preživljavanje postalo luksuz – znat će se uskoro, javlja FTV.

Podeli ovaj članak
Nema komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *