Ovaj Srbin je najbogatiji čovjek na Balkanu: Objavljena lista 100 najbogatijih poslovnih ljudi u regionu

Redakcija
Autor
2 min čitanja
Foto: Društvene mreže

Miroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga, ponovo je zauzeo poziciju najbogatijeg čovjeka na Balkanu, prema ovogodišnjoj listi 100 najbogatijih poslovnih ljudi u regionu. Prema istraživanju koje su sproveli Nedeljnik, Oslobođenje, Finance, Lider i Kapital, najbogatiji poslovni ljudi u regionu uvećali su svoje bogatstvo za oko dvije milijarde eura u samo godinu dana.

Rast bogatstva u regionu

Rast bogatstva u regionu Balkana prati globalne trendove, s tim da su najbogatiji preduzetnici na svijetu, prema Forbesu, zabilježili rast od dva biliona dolara. U regionu, Hrvatska i Srbija dominiraju, s 39 posto i 38 posto ukupnog bogatstva, dok Bosna i Hercegovina čini 12 posto, a Severna Makedonija i Crna Gora zauzimaju manje udjele.

Novinar Miša Brkić, koji je predvodio ovo istraživanje, ističe da je rast bogatstva smanjen, ali stabilan, jer velike kompanije nastavljaju da rastu i tokom krize. Tradicionalni sektori kao što su trgovina, poljoprivreda, građevinarstvo i nekretnine i dalje dominiraju, dok visokotehnološke firme doživljavaju blagi pad.

Miroslav Mišković na vrhu

Nakon dvogodišnje dominacije hrvatskih biznismena, Miroslav Mišković se vratio na prvo mjesto kao najbogatiji čovjek u regionu. On je vlasnik Delta holdinga, koji se smatra jednim od najvažnijih poslovnih konglomerata na Balkanu. Na drugom mjestu nalazi se porodica Kostić, vlasnici MK grupe.

Biznismeni iz Hrvatske i Srbije

Na listi najbogatijih ima četiri biznismena iz Srbije i šest iz Hrvatske, dok se njihovo ukupno bogatstvo procjenjuje na 9,8 milijardi eura (srpska četvorka) i 10,9 milijardi eura (hrvatska šestorica). Zanimljivo je da Senad Džambić iz Bosne i Hercegovine, koji se nalazi na 21. mestu, narušava dominaciju srpsko-hrvatske poslovne elite.

Uticaj tržišta i regionalna dominacija

Veličina tržišta igra ključnu ulogu u formiranju bogatstva, ističe Brkić. Hrvatski poslovni ljudi imaju stratešku prednost zahvaljujući pristupu tržištu Evropske unije, što im omogućava da se fokusiraju na evropsko tržište, dok je regionalni fokus tek sekundaran.

Podeli ovaj članak
Nema komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *