Pad broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini više nije upozorenje, već alarm koji zvoni godinama, a najnoviji podaci to samo dodatno potvrđuju, pišu Vijesti.ba.
Prema evidencijama Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH), u periodu od 2023. do 2025. godine zabilježen je kontinuiran i zabrinjavajući pad nataliteta u cijeloj zemlji.
U 2023. godini u Bosni i Hercegovini rođeno je 33.156 djece, dok je u 2024. godini taj broj pao na 32.421. Zaključno s 27. oktobrom 2025. godine evidentirano je svega 23.663 novorođenih, što je gotovo 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.
Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija Bosne i Hercegovine – 15.341, zatim Republika Srpska sa 7.738, dok je u Brčko distriktu rođeno 584 djece. Ipak, trend pada prisutan je u svim administrativnim dijelovima zemlje.
Ovi podaci jasno ukazuju na nastavak negativnih demografskih kretanja u Bosni i Hercegovini, uz sve izraženiji jaz između broja rođenih i umrlih, ali i sve manju bazu mladog stanovništva.
Šta se dešava u Evropi?
Bosna i Hercegovina, međutim, nije izuzetak. Evropa se suočava s tihom, ali dubokom demografskom krizom – stanovništvo stari, broj rođenih opada, a prirodni priraštaj u većini zemalja je negativan. Za održavanje stabilne populacije potrebno je da svaka žena u prosjeku rodi 2,1 dijete, ali je ta granica u gotovo svim evropskim državama odavno probijena.
Njemačka je, primjera radi, pala na stopu plodnosti od 1,35 – najnižu od 1994. godine. Francuska, koja je decenijama važila za demografski stabilnu zemlju, bilježi najveći pad nataliteta od kraja Prvog svjetskog rata. Stopa plodnosti pala je na 1,62, dok je prirodni priraštaj sveden na svega 17.000 – najniži nivo od završetka Drugog svjetskog rata.
Španija je među rijetkim izuzecima s blagim rastom nataliteta od 0,4 posto i 322.034 novorođene bebe, ali taj rast prati značajno povećanje prosječne dobi majki, posebno onih starijih od 40 godina, kojih je čak 8,5 posto više nego prije deset godina.
Situacija je posebno teška u nordijskim zemljama. Finska je pala na stopu plodnosti od 1,25 – najnižu otkako se vodi statistika, dok je Švedska sa 1,43 djeteta po ženi zabilježila historijski minimum.
Ni zemlje koje su godinama provodile agresivne pronatalitetne politike ne bilježe uspjeh. U Poljskoj je stopa rođenja pala na alarmantnih 1,1, gotovo dvostruko manje nego 1990. godine. Prosječna dob majke danas iznosi 29 godina, dok je prije tri i po decenije bila svega 23. U Mađarskoj je tokom 2024. godine rođeno samo 77.500 djece – najmanje u historiji zemlje, uz stopu plodnosti od 1,38.
Sve navedeno pokazuje da je demografski pad postao jedan od ključnih izazova ne samo Bosne i Hercegovine, već i cijelog evropskog kontinenta. Bez ozbiljnih, dugoročnih i sistemskih mjera, posljedice će se osjećati decenijama – kroz tržište rada, penzioni sistem, zdravstvenu zaštitu i ukupnu društvenu stabilnost.
