Evropska unija napravila je dramatičan zaokret u migracijskoj politici i – prema pisanju stranih medija – popustila pritiscima desnog političkog spektra. Države članice dale su zeleno svjetlo mjerama koje dozvoljavaju otvaranje centara za deportaciju izvan teritorija EU, kao i brže protjerivanje migranata kojima je odbijen azil.
Odluka, donesena u Briselu, prati kontroverzni italijanski model iz Albanije, gdje se migranti smještaju u kampove van EU granica. Mjere uključuju i smanjenje obavezujuće kvote za relokaciju tražilaca azila, kao i finansijske kompenzacije za zemlje koje radije plaćaju nego da prime dio migranata.
Kako prenose evropski portali, ovakav zaokret dolazi u trenutku kada desničarske stranke širom kontinenta jačaju i kada se njihove poruke – posebno antiimigrantske – sve češće preslikavaju u politike tradicionalnih centra i konzervativnih stranaka.
Diplomatski izvori tvrde da se radi o “neospornoj promjeni kursa”, koja klizi ka retorici krajnje desnice.
“Kontrola migracija jeste nužna, ali ne putem usvajanja krajnje desničarskog diskursa. Birači će uvijek preferirati original umjesto kopije”, upozorio je jedan evropski diplomata.
Danska najglasniji zagovornik strogih mjera
Na sastanku ministara unutrašnjih poslova usvojena je i revizija uredbe o povratku, što omogućava državama članicama da sklapaju sporazume s trećim zemljama – poput Ugande ili Albanije – o slanju odbijenih tražilaca azila u centre smještene na njihovoj teritoriji.
Danska je prednjačila u zagovaranju ovih mjera.
“Danas smo bliže sporazumima sa sigurnim trećim zemljama”, rekao je danski ministar Rasmus Stoklund, dodajući da novi pristup treba “ukloniti podsticaje za opasni put ka EU”.
Ipak, nekoliko država – uključujući Španiju, Portugal i Francusku – oštro se usprotivilo novoj definiciji “sigurne treće zemlje”, tvrdeći da takav koncept nosi ozbiljne ustavne, političke i pravne rizike. Grčka se suzdržala od glasanja.
Kritike organizacija za ljudska prava
Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozorile su da EU ovim potezom otvara vrata “deportacijama u zemlje s kojima deportovani nemaju nikakve veze”.
“EU legitimizira pritvor u inostranstvu, rasnu diskriminaciju i pritvaranje maloljetnika”, poručila je Sarah Chander iz organizacije Equinox.
Lista “sigurnih zemalja porijekla”
EU je odobrila i stvaranje nove liste sigurnih zemalja porijekla, što znači bržu obradu i odbijanje zahtjeva za azil iz država poput Egipta, Maroka, Tunisa, Bangladeša, Indije, Kolumbije i Kosova. Ovaj potez posebno je zatražila italijanska vlada premijerke Giorgie Meloni, koja aktivno promoviše deportacijske centre van EU.
Manja solidarnost unutar same EU
Istog dana kada je potvrđeno dodatno zatvaranje evropskih granica, ministri su usvojili i smanjenje unutrašnjih kvota solidarnosti. Umjesto 30.000 migranata, do 2026. godine biće premješteno njih 21.000, dok je finansijska pomoć smanjena sa 600 na 420 miliona eura.
Prema navodima Vijeća, smanjena obaveza rezultat je factičkog početka primjene Migracionog pakta tek od 12. juna naredne godine.
