Izgradnja poslovnog carstva u BiH: S kim je sarađivao, a kome je prijetio Amir Gross Kabiri

Redakcija
Autor
5 min čitanja
Foto: Facebook

Mostarski „Aluminij“ i u narednih deset godina ostaje u najmu izraelske kompanije „Aluminij Industrija“, čiji je vlasnik Amir Gross Kabiri – biznismen koji je od 2019. godine ušao na bh. tržište i od tada gradi mrežu političkih, ekonomskih i društvenih utjecaja. Od preuzimanja posrnulog giganta preko kompanije registrovane u offshore zoni Paname, do bliskosti s Draganom Čovićem i kasnijeg povezivanja s Miloradom Dodikom, Kabiri ostaje jedna od najkontroverznijih figura u Hercegovini, piše Detektor.

Zavjesa tajnovitosti i dalje prekriva sve ključne odluke, počevši od sporazuma o iznajmljivanju pogona, produženja ugovora, pa sve do poslovne logike kojom je „Aluminij Industrija“ prošle godine ostvarila prihod od 180 miliona KM, dok je nekadašnji mostarski gigant ostao na tek 1,3 miliona KM prihoda i drastično manjem broju radnika.

Kontroverzni početak i offshore konekcije

Kabiri je u BiH stigao nakon gašenja „Aluminija“ 2020. godine. Ugovor s njegovom firmom „Aluminij Industrija“ potpisan je na pet godina, bez jasnih informacija o finansijskim obavezama i garancijama. Ubrzo je otkriveno da je „M.T. Abraham Group“, vlasnik „Aluminij Industrije“, preregistrovan u Panami – što je izazvalo dodatne sumnje.

Prva faza ugovora istekla je u augustu ove godine, a Detektor saznaje da je produžen za još deset godina – bez javnih informacija o proceduri i bez odluka vidljivih u dokumentaciji Skupštine „Aluminija“. Vlada FBiH, koja posjeduje 44 posto kapitala, tvrdi da nije potpisnik ugovora i da ga stoga ne može tumačiti, ali izbjegava odgovoriti da li je imala uvid ili učestvovala u donošenju odluka.

Udruga malih dioničara „Dial“ potvrdila je da je podnijela više krivičnih prijava protiv federalnog premijera Nermina Nikšića, ministra Vedrana Lakića i samog Kabirija.

Izjave koje su zapalile javnost, prijetnje i krivične prijave

Kabiri je javnosti poznat i po političkim porukama i oštrim izjavama, uključujući i onu u kojoj je Sarajevo nazvao „najgorim gradom za Jevreje“. Takvi nastupi izazvali su reakcije unutar Jevrejske zajednice u BiH, posebno predsjednika „La Benevolencije“ Vladimira Andrlea, koji je zbog prijetnji podnio krivičnu prijavu protiv Kabirija.

„U jednom trenutku je dovodio u pitanje dokazanu historiju, poput spašavanja Hagade. Kada sam reagovao, uslijedile su prijetnje“, kaže Andrle. Prijava je kasnije odbačena.

Kabiri je i predsjednik Jevrejske opštine Mostar, što, prema dijelu zajednice, koristi za političko pozicioniranje i nametanje narativa koji ne dijele sve jevrejske organizacije u BiH.

Veze s Čovićem, Dodikom i poslovima od strateškog značaja

Kabirijev ulazak u Hercegovinu od početka se povezivao s Draganom Čovićem i HDZ-om BiH. Iako su njihovi odnosi, prema sagovornicima, posljednjih godina zahladili, početna podrška bila je ključna za ulazak u „Aluminij“ i uspostavljanje jakog političkog zaleđa.

Kasnije se Kabiri približio Miloradu Dodiku. Oba lidera učestvovala su na konferencijama u Izraelu, a prema informacijama iz medija, u više navrata su zajedno putovali na političko-poslovne skupove.

Analitičari smatraju da Kabiri sada vidi Banja Luku kao novu platformu za poslovne projekte, uključujući i najavljeno učešće u izgradnji gasne konekcije u BiH – jednom od najunosnijih infrastrukturnih poduhvata narednih godina.

Tajnovitost, profit i pad „starog Aluminija“

Podaci pokazuju ogroman raskorak u poslovanju: dok Kabirijeva firma ostvaruje stotine miliona prihoda i stabilan profit, nekadašnji gigant tone, radnika je sve manje, a struktura vlasništva i budućnost kompanije još su nejasni.

Dio radnika i lokalne zajednice tvrdi da su zadovoljni stabilnom platom, ali stručnjaci upozoravaju da je iznajmljivanje bez jasno definiranih ciljeva, garancija i plana revitalizacije zapravo dugoročno pogubno.

Zaključak

Amir Gross Kabiri u BiH nije tek investitor – on je složena figura na raskršću politike, biznisa i ličnog utjecaja. Dok njegov poslovni model donosi velike prihode njegovim kompanijama, pravna nejasnoća, političke veze, kontroverzne izjave i neriješeni odnosi s lokalnim institucijama nastavljaju izazivati nepovjerenje i sumnje.

Jedino što je sigurno: Kabiri ostaje jedan od najutjecajnijih, najzatvorenijih i najkontroverznijih investitora u Bosni i Hercegovini.

OZNAČENO:
Podeli ovaj članak
Nema komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *