Jug Srbije suočava se s tihom, ali razornom demografskom krizom. Kako piše 017, prošle godine Srbiju je napustilo više od 40.000 ljudi, a UNDP upozorava da je zemlja među deset država svijeta s najbržim padom broja stanovnika. Najpogođeniji su južni krajevi, gdje odlaze upravo oni koji bi trebalo da ostanu – mladi, obrazovani i radno sposobni.
Ono što statistike ne bilježe jeste talas radnika koji odlaze “na crno”. Trogodišnji ciklusi boravka po evropskim državama, povratak u Srbiju radi vize pa ponovni odlazak – postali su svakodnevica za mnoge ljude iz Vranja i okolnih mjesta. Za većinu njih, privremeni rad u inostranstvu nije avantura, već jedini način da prežive.
Odlaze mladi, talentovani i obrazovani
Mladi ljudi, naročito visokoobrazovani stručnjaci, talentovani studenti i zanatlije, biraju države u kojima mogu izgraditi normalan život: sigurnu karijeru, bolji standard, kvalitetno školovanje za djecu i stabilnije društvo. Dok Srbija nudi nesigurnost i niske plate, inostranstvo nudi mogućnost napretka.
Vranje u demografskoj tišini
Vranje danas sve češće postaje simbol ovog odlaska.
Ulice su tiše, škole praznije, a porodice sve rijeđe ostaju na okupu.
Ljudi odlaze u potrazi za onim što smatraju izgubljenim kod kuće – šansom za dostojanstven život.
Lokalne mjere na papiru, stvarnost drugačija
Iako se lokalne vlasti povremeno pohvale programima za podsticaj ostanka mladih, realnost je neumoljiva:
- nedostatak stabilnih radnih mjesta,
- niske plate,
- nepovoljna društvena klima,
i dalje guraju ljude da spakuju kofere.
Vranje, grad bogate kulture i historije, suočava se s demografskom pustoši. Kriza koja se tiho odvija pred očima svih postaje sve jasnija poruka da su ozbiljne promjene potrebne odmah – jer oni koji odlaze, najčešće se više ne vraćaju.
