Potraga za najpovoljnijom evropskom zemljom za život u 2025. godini sve se češće oslanja na konkretne pokazatelje svakodnevnih troškova poput cijena hrane, prijevoza, komunalnih usluga i interneta. Upravo na tim parametrima zasniva se indeks troškova života, koji rangira zemlje prema pristupačnosti, a na osnovu tih podataka izdvojeno je deset najjeftinijih država u Evropi.
Kako navodi Global Citizen Solutions, ove zemlje ne nude samo niže troškove života, već i solidan kvalitet života te brojne pogodnosti za iseljenike, uključujući programe za digitalne nomade. Indeks troškova života upoređuje cijene namirnica, restorana, prijevoza i komunalnih usluga, ali ne uključuje troškove stanarina. Što je rang na listi niži, to su svakodnevni troškovi povoljniji.
Na vrhu liste nalazi se Albanija, koja se smatra najjeftinijom evropskom zemljom za život. Gradovi poput Tirane, Skadra i Vlore nude mjesečne troškove između 400 i 800 dolara (340–680 eura), dok se na hranu u prosjeku troši od 150 do 250 dolara. Najam jednosobnog stana u centru Tirane iznosi oko 350 eura, dok je u manjim gradovima moguće pronaći stanove već od 200 do 250 eura. Albanija zauzima 61. mjesto na indeksu troškova života, uz povoljan javni prijevoz i pristupačne zdravstvene usluge.
Među najjeftinijima je i Rumunjska, rangirana na 89. mjestu. Gradovi kao što su Cluj-Napoca, Brașov i Timișoara poznati su po relativno niskim troškovima, dok se mjesečni budžet za život kreće od 500 do 900 dolara (430–770 eura). Najam jednosobnog stana u centru Bukurešta iznosi oko 500 eura, a u manjim gradovima između 300 i 400 eura. Rumunjska je posebno atraktivna digitalnim nomadima zbog izuzetno brzog i jeftinog interneta.
Poljska, peta najveća članica Evropske unije, nalazi se na 67. mjestu indeksa. Za život je potrebno između 600 i 1.000 dolara mjesečno (500–850 eura). Najamnine u gradovima poput Krakova, Wrocława i Łódźa kreću se od 300 do 500 eura, dok je u Varšavi cijena jednosobnog stana oko 600 eura. Poljska nudi kvalitetan zdravstveni sistem i stabilnu infrastrukturu.
Bugarska, rangirana na 81. mjestu, nudi jedne od najnižih cijena stanovanja u Evropi. Jednosoban stan u centru Sofije košta oko 340 eura, dok se u gradovima poput Plovdiva cijena spušta i ispod 200 eura. Ukupni mjesečni troškovi procjenjuju se na 600 do 900 dolara. Zemlja je atraktivna zbog umjerene klime, Crnog mora i rastućeg IT sektora.
Među povoljnijim destinacijama je i Češka Republika, koja se nalazi na 54. mjestu indeksa. Život u Pragu, Brnu ili Ostravi zahtijeva mjesečni budžet od 800 do 1.200 dolara (680–1.020 eura). Češka je posebno popularna među digitalnim nomadima zahvaljujući brzoj internet mreži, kvalitetnom zdravstvu i posebnoj vizi za rad na daljinu.
Mađarska zauzima 74. mjesto, a mjesečni troškovi života kreću se između 700 i 1.200 dolara. U Budimpešti jednosoban stan košta oko 512 eura, dok su cijene u manjim gradovima znatno niže. Ponovno je uveden i program zlatne vize koji omogućava boravak kroz ulaganja.
Iako skuplji od balkanskih zemalja, Portugal se nalazi među deset najpovoljnijih s rangom 58. Dok su Lisabon i Porto skuplji, gradovi poput Coimbre, Brage i Évore nude život s mjesečnim budžetom od 800 do 1.200 dolara. Portugal je popularan zbog klime, obale Atlantika i dostupnih viza za digitalne nomade.
Slovačka je rangirana na 55. mjestu, s mjesečnim troškovima od 800 do 1.200 dolara. Najamnine u Bratislavi iznose oko 680 eura, dok su u manjim gradovima znatno niže. Razvijena industrija i tehnološki sektor čine ovu zemlju privlačnom mladim stručnjacima.
Na listi se nalazi i Srbija, rangirana na 77. mjestu, s mjesečnim troškovima života između 600 i 1.000 dolara. Najam jednosobnog stana u Beogradu iznosi oko 425 eura, dok su cijene u Novom Sadu i Nišu niže. Troškovi hrane i komunalija ostaju relativno povoljni u poređenju s EU zemljama.
Listu zatvara Latvija, koja zauzima 51. mjesto indeksa. Riga nudi spoj modernog života i historijskog ambijenta, uz mjesečni budžet od 700 do 1.000 dolara. Najamnine u glavnom gradu iznose oko 512 eura, dok su u manjim gradovima znatno niže. Latvija nudi prilike u tehnološkom i finansijskom sektoru, kao i mogućnost preseljenja putem zlatne vize.
Ove zemlje potvrđuju da je u Evropi i dalje moguće živjeti relativno povoljno, uz prihvatljiv kvalitet života, čak i u vremenu rastućih troškova širom kontinenta.
