Privreda na ivici: Poslodavci traže strane radnike, Selimović poručuje da bez pomoći tržište puca

Redakcija
Autor
4 min čitanja
Foto: Društvene mreže

Predstavnici Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UP FBiH) na današnjoj konferenciji za medije govorili su o stanju u privredi tokom 2025. godine, ali i o izazovima koji bh. ekonomiju očekuju u 2026. godini. Poseban fokus stavljen je na nedostatak radne snage, rast minimalne plate, pad konkurentnosti i potrebu za reindustrijalizacijom zemlje.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović istakao je da je Bosna i Hercegovina malo tržište, s niskim nivoom ekonomije obima i značajno slabijom produktivnošću u odnosu na zemlje Evropske unije.

– Kao posljedicu toga imamo nisku konkurentnost i cijene koje su u mnogim segmentima više nego u dobrom dijelu EU. Minimalna plata je, nažalost, često popularan politički analgetik za smirivanje javnosti, ali s ozbiljnim i dugoročnim nuspojavama po ekonomiju. Rast plata može biti održiv samo ako ga prati rast produktivnosti. Sve ostalo je iluzija koja će nas mnogo koštati – upozorio je Imširović.

Dodao je da je bh. privreda izgubila dvije ključne komparativne prednosti – nisku cijenu rada i povoljnu cijenu električne energije, koje su danas, kako kaže, gotovo na evropskom nivou.

Nedostatak radne snage i uvoz stranih radnika

Na problem radne snage osvrnuo se i Edin Emšo, generalni direktor logističke kompanije DHL u BiH i član Udruženja poslodavaca. On je istakao paradoks da BiH ima oko 250.000 nezaposlenih, dok istovremeno u brojnim sektorima nedostaje radnika.

– Apsurdno je da imamo toliki broj nezaposlenih, a da privreda ne može pronaći radnike. Poslodavci već duže vrijeme traže povećanje kvota za strane radnike. Postoji određeni napredak u saradnji s entitetskim vlastima, ali on je i dalje minoran – kazao je Emšo.

Prema njegovim riječima, u Federaciji BiH trenutno radi oko 7.000 stranih radnika, dok ih je u Hrvatskoj više od 160.000. Upozorio je i na dodatne izazove u 2026. godini, uključujući moguća nova poskupljenja električne energije i primjenu Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).

Reindustrijalizacija kao nužnost

Adnan Smailbegović, vlasnik kompanije Wood Team i član Udruženja poslodavaca FBiH, naglasio je da Bosna i Hercegovina mora krenuti putem reindustrijalizacije kako bi se dugoročno podigao životni standard građana.

– BiH je bila i ostat će industrijska zemlja. Nikada nismo živjeli od turizma ili poljoprivrede u mjeri u kojoj živimo od industrije. Reindustrijalizacija je način da s najmanje novca dobijemo najveće efekte – rekao je Smailbegović.

Upozorio je i na neodrživost penzionog sistema, navodeći da trenutno na jednog penzionera dolazi tek 1,19 radnika, dok bi za evropski prosjek bilo potrebno najmanje 200.000 novih zaposlenih.

Uloga agencija za zapošljavanje

U kontekstu rastuće potrebe za uvozom radne snage, sve značajniju ulogu imaju međunarodne agencije za zapošljavanje. Generalni direktor kompanije Fast Track Nedim Selimović ističe da poslodavci u BiH sve češće traže pouzdane partnere koji im mogu pomoći u pronalasku kvalifikovanih radnika iz inostranstva.

– Poslodavcima pomažemo da pronađu potrebnu radnu snagu i učinimo proces zapošljavanja jednostavnim i transparentnim. Radimo s različitim industrijama – od građevinarstva i proizvodnje, do ugostiteljstva, turizma, zdravstva i tehnologije – naveo je Selimović.

Dodaje da Fast Track raspolaže širokom međunarodnom mrežom i dugogodišnjim iskustvom na globalnom tržištu rada.

– Naša mreža agencija širom svijeta omogućava nam pristup velikom broju kvalifikovanih kandidata. Poslodavci danas trebaju sigurnog partnera u zapošljavanju, posebno u uslovima kada domaće tržište rada više ne može odgovoriti na potrebe privrede – poručio je Selimović za Jutarnji.ba

Zaključak konferencije bio je jasan: bez sistemskih reformi, rasta produktivnosti, reindustrijalizacije i realnog pristupa uvozu strane radne snage, bh. privreda će se suočiti s još ozbiljnijim izazovima u godinama koje dolaze.

Podeli ovaj članak
Nema komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *