Privreda Bosne i Hercegovine godišnje trpi štetu od oko milijardu konvertibilnih maraka zbog dugih čekanja i zastoja na graničnim prelazima, a Granični prelaz Gradiška predstavlja pravu žilu kucavicu bh. ekonomije, jer se više od 90 posto roba koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru transportuje upravo preko ovog prelaza.
Na sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH), koja je danas održana u Trebinju, jednoglasno je donesena odluka da se od nadležnih organa i institucija vlasti zatraži hitno ubrzavanje procedura za otvaranje novog Graničnog prelaza Gradiška, s ciljem bržeg i efikasnijeg protoka roba, posebno onih koje podliježu posebnim kontrolama, prenosi Fena.
Skupština VTKBiH, kao zakonodavni organ Komore, okuplja predstavnike bh. privrede iz cijele zemlje – 38 zastupnika iz Federacije BiH, 19 iz Republike Srpske i tri iz Distrikta Brčko. Putem različitih privrednih asocijacija, članovi Skupštine zastupaju interese bh. privrede u cjelini.
Iz VTKBiH podsjećaju da već godinama insistiraju na redefiniranju statusa graničnih prelaza s Republikom Hrvatskom, budući da službeni podaci jasno ukazuju na razloge stalnih zastoja i dugih zadržavanja na granicama.
Od ukupno 15 cestovnih međunarodnih graničnih prelaza s Republikom Hrvatskom, tokom 2024. godine GP Gradiška/Stara Gradiška koristilo je oko 19 posto teretnih vozila, 24 posto autobusa, 13 posto putničkih vozila i 15 posto osoba. Ovaj prelaz je ujedno jedan od samo dva granična prelaza sa statusom BIP-a, odnosno prelaza na kojem je dozvoljen promet svih vrsta roba.
S druge strane, drugi BIP granični prelaz Bijača/Nova Sela u istoj godini koristilo je svega 5,6 posto teretnih vozila, 18 posto autobusa, 5,7 posto putničkih vozila i oko 7,6 posto osoba.
Podaci pokazuju i da se tokom cijele godine prema državama zapadne i srednje Evrope preko GP Gradiška/Stara Gradiška odvija čak 94 redovne autobuske linije od ukupno 362, što čini 26 posto svih linija, dok preko GP Bijača saobraća samo jedna redovna autobuska linija, odnosno 0,3 posto.
To u praksi znači da se gotovo sav promet robe biljnog i životinjskog porijekla, kao i više od četvrtine redovnih autobusnih linija prema zapadnoj i srednjoj Evropi, odvija preko samo jednog od dva granična prelaza sa statusom BIP-a.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH poručuju da ostaju posvećeni aktivnostima koje imaju za cilj ubrzanje protoka roba i ljudi na granicama, kao i redefiniranje statusa graničnih prelaza s Republikom Hrvatskom. Kao prioritete navode otvaranje dodatnih graničnih prelaza za sve vrste roba, poput Donjeg Svilaja/Svilaja i Izačića/Ličkog Petrovog Sela, te uvođenje obostranih fitosanitarnih kontrola na prelazima Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat.
