Grupa naučnika s Univerziteta u Cambridgeu objavila je istraživanje koje donosi jedno od najdetaljnijih objašnjenja razvoja ljudskog mozga kroz život. Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, identificirala je pet različitih “dobnih faza mozga” – odnosno pet perioda tokom kojih se neuronske mreže reorganizuju i mijenjaju.
Nakon analize MRI snimaka više od 3.800 ljudi od rođenja do 90. godine, istraživači su otkrili da se ključne promjene u moždanim vezama dešavaju oko 9., 32., 66. i 83. godine života.
Ova otkrića mogla bi biti ključna za bolje razumijevanje neuroloških, mentalnih i neurorazvojnih poremećaja, jer preciznije mapiraju kada je mozak najosjetljiviji.
Prva prekretnica – oko 9. godine
Istraživači su otkrili da do devete godine djeca prolaze kroz intenzivnu konsolidaciju neuronskih veza – proces u kojem se najaktivnije sinapse učvršćuju, a mozak rapidno raste i u sivoj i u bijeloj masi.
Ovaj period se završava početkom puberteta i donosi prve velike skokove u kognitivnom, emocionalnom i socijalnom razvoju.
Druga faza – od 9. do 32. godine
Ovo je najduži period razvoja, koji autori simbolično nazivaju “adolescencija”. Ipak, to ne znači da je mozak adolescent sve do tridesete – nego da struktura neuronskih veza ostaje stabilna, ali postaje sve sofisticiranija i efikasnija.
Naučnici pojašnjavaju da je prelazak u odraslu dob više društvenog nego biološkog karaktera.
Najveća promjena – oko 32. godine
Ovo je, prema studiji, najjača tačka preokreta u životu mozga.
U ovoj dobi bijela masa – ključna za komunikaciju među različitim dijelovima mozga – dostiže svoj vrhunac.
Promjene koje su ranije bile brze počinju da se usporavaju, a mozak ulazi u najstabilniju fazu koja traje sve do 66. godine.
Autori ističu da se ovaj period poklapa s “platoom inteligencije i ličnosti”.
Četvrta faza – oko 66. godine
Ovo je početak ranijeg stadija starenja.
U zemljama s visokim životnim standardom upravo oko ove dobi počinju da se javljaju prve ozbiljnije promjene – pad kognitivnih funkcija, veći rizik od demencije i hipertenzije, te generalno brže starenje neuronskih mreža.
Ova faza traje do oko 83. godine.
Završna faza – od 83. godine nadalje
U dubokoj starosti veza među dijelovima mozga postaje sve slabija, a određene regije imaju poteškoće u efikasnoj komunikaciji.
Naučnici naglašavaju da su podaci u ovoj fazi ograničeni, ali trend je jasan: mozak ulazi u posljednji stadij svojih strukturalnih promjena.
Nema “čvrstih granica”
Stručnjaci, uključujući i vanjske recenzente studije, upozoravaju da ove dobne granice ne treba posmatrati strogo.
“Razlika između sazrijevanja i starenja je vrlo proizvoljna”, poručuju naučnici.
Studija se fokusira na povezivanje mozga, a ne na to kako se učenje, pamćenje ili sposobnost rješavanja problema mijenjaju kroz ove faze.
