Kada je 4. marta 2019. godine na lokalitetu Hrenovice kod Prače svečano ozvaničen početak izgradnje tunela Hranjen, javnosti je obećano da će radovi biti završeni u roku od 36 mjeseci – dakle najesen 2022. godine – te da će projekt koštati 82 miliona KM. Danas, u decembru 2025., tunel dug 5,5 kilometara još uvijek nije završen, a prema zvaničnim podacima Autocesta FBiH potrošeno je već 154.003.098 KM, što je gotovo dvostruko više od prvobitne procjene, piše Fokus.
Prema odgovoru direktora Autocesta FBiH, Denisa Lasića, upućenom Domu naroda na delegatsko pitanje Marijele Hašimbegović, ni danas se ne može precizirati kada će projekat biti okončan, niti koliko će na kraju ukupno koštati.
“Kao da projekt tek počinje”
U aktu Autocesta FBiH navodi se da je jedan od ključnih ugovora i dalje u fazi izvođenja, a da je za preostali dio trase potrebno završiti eksproprijaciju, pribaviti saglasnosti i raspisati nove tendere. Sve one procedure koje bi se, kako primjećuje Fokus, očekivale na samom početku projekta – a ne sedam godina nakon njegovog početka.
Zbog toga je jasno da već izdvojena sredstva, koja su premašila stotinu miliona KM, nisu rezultirala očekivanim napretkom.
Tužilaštvo vodi opsežnu istragu
Podsjećamo, početkom godine Fokus je objavio da je Tužilaštvo Kantona Sarajevo intenziviralo istragu o potencijalnim zloupotrebama u izgradnji tunela Hranjen. Iz Tužilaštva KS tada je potvrđeno da je analizirana ogromna količina dokumentacije: šest kutija sa 12 registratora, 43 elaborata, 42 CD-a, 26 građevinskih knjiga, 31 građevinski dnevnik, 150 zapisnika i druga prateća građevinska dokumentacija.
Na tenderu 2018. godine prijavila se samo jedna firma – sarajevski Euroasfalt, koji je dobio posao u vrijeme kada su na čelu FBiH bili Fadil Novalić, a Autocesta FBiH Adnan Terzić. Tek nakon dolaska direktora Elmedina Volodera sačinjen je izvještaj o neregularnostima, koji je proslijeđen Vladi FBiH.
Euroasfalt je ranije tvrdio da je tunel od početka bio “na granici izvodivosti” zbog podzemnih jezera, neočekivanih geoloških uslova i drugih okolnosti koje su generisale višestruke zastojе.
“Historijski projekt” koji je postao – ukleti tunel
Projekt je javnosti predstavljen kao jedan od najvažnijih u historiji cestogradnje u BiH, jer bi relacija Sarajevo – Goražde trebala biti skraćena sa 95,6 na 56 kilometara. Planirano vrijeme vožnje trebalo je biti samo 45 minuta.
Umjesto toga, Tunel Hranjen postao je simbol kašnjenja, neispunjenih obećanja, probijenih rokova i višestruko uvećanih troškova – a kraj izgradnje i danas je potpuno neizvjestan.
