Vlada FBiH planira rekordna zaduženja u izbornoj godini: Federacija će deceniju vraćati samo kamate

Redakcija
Autor
2 min čitanja
Foto: Facebook

Vlada Federacije BiH planira zaduženje od gotovo 2,3 milijarde KM u izbornoj 2026. godini, čime će nastaviti trend zaduživanja kako bi se krpili budžetski deficiti. Zastupnici Miralem Galijašević i Mirza Čelik upozoravaju da će ovakvo zaduživanje imati ozbiljne posljedice na penzioni i zdravstveni sistem u Federaciji, a do 2034. godine, prema njihovim tvrdnjama, Federacija bi mogla raditi isključivo za otplatu kamata, prenosi Stav.

Krpanje budžetskih rupa kreditima

Zastupnici navode da se budžetske rupe krpe kreditima, dok su penzioni i zdravstveni sistem u opasnosti. Upozoravaju da bi, ako se ovakav trend nastavi, Federacija mogla doći u spiralu duga, gdje se milijarde uzimaju samo da bi se pokrile tekuće obaveze, dok se ne plaćaju dugovanja i ne zna se stvarno stanje u javnim preduzećima.

Zaduženje na međunarodnom tržištu

Za 2026. godinu, 1,5 milijardi KM od ukupnog planiranog zaduženja bit će izdano na međunarodnom tržištu putem emisije obveznica, što je već postala praksa ove godine, kada je Vlada FBiH izdala obveznice na Londonskoj berzi u iznosu od 700 miliona KM.

Povećanje penzija i plaća uz zaduživanje

Zastupnici upozoravaju da će veći budžet za 2026. godinu, čija je vrijednost veća od 9 milijardi KM, biti uglavnom finansiran zaduživanjem, a više od polovice budžeta bit će izdvojeno za penzije, koje će za 2026. godinu iznositi 4,4 milijarde KM. Također, predviđeno je povećanje osnovice za obračun plaća u javnom sektoru s 480 KM na 540 KM.

Ukinut parlamentarni nadzor

U međuvremenu, zastupnici iz opozicije upozoravaju da je Parlament FBiH izbačen iz procesa odlučivanja o zaduženju, jer su izmjenama zakona o kreditnom zaduženju praktično preglasali zakonodavnu vlast i omogućili Vlasti da donosi konačne odluke o zaduživanju, bez potrebne informacije ili javne rasprave.

Mirza Čelik naglašava da se zbog neplaćanja obaveza i zaduživanja ugrožava privreda i javne usluge, te da je budžetski deficit i dalje u porastu, a javna preduzeća posluju u pravnom rasulu.

Podeli ovaj članak
Nema komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *